Od 2009. u okviru Instituta za javnu upravu djeluje Sekcija prvostupnika javne uprave, s ciljem promicanja upravne struke, popularizacije studija javne uprave, povezivanja prvostupnika javne uprave, proučavanja stručnih upravnih tema i poticanja prvostupnika javne uprave na daljnje formalno obrazovanje i stručno usavršavanje. Sekcija lobira za uspostavu cjelovitog, vertikalno prohodnog sustava upravnog obrazovanja.

Tajnik Sekcije je Marko Glamočak. Članovi Tajništva Sekcije su, pored tajnika, još i Jelena Jukić, Vesna Zadro i Danijel Pešt.

Članovi Sekcije mogu postati svi diplomirani studenti upravnih studija koji podnesu zahtjev za prijem u članstvo. Članstvom u Sekciji postaje se ujedno i članom Instituta za javnu upravu.

Kontakt e-mail:
sekcija-pju@iju.hr
Predstavljanje specijalističkog diplomskog studija javne uprave, Zagreb, 17. svibnja 2013.

Sekcija prvostupnika javne uprave organizirala je 17. svibnja 2013. u Studijskom centru za javnu upravu i javne financije Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu tribinu na kojoj je predstavljen specijalistički diplomski stručni studij javne uprave. Novi studij predstavili su prof. dr. sc. Ivan Koprić, predstojnik Studijskog centra za javnu upravu i javne financije Pravnog fakulteta u Zagrebu, te dr. sc.Zoran Pičuljan, zamjenik ministra uprave.

Na početku izlaganja prof. dr. sc. Ivan Koprić je napomenuo da je Studijski centar za javnu upravu i javne financije Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dobio dopusnicu od resornog ministarstva za izvodenje programa specijalističkog diplomskog stručnog studija javne uprave u trajanju od dvije godine, odnosno četiri semestra, čjim se završetkom stječe 120 ECTS bodova. Profesor Koprić je istaknuo da de upisni postupak biti organiziran u rujnu 2013, a s predavanjima će se započeti tijekom listopada odnosno najkasnije u studenom 2013. Napomenuo je da se u izradu programa za taj studij uključio širok krug stručnjaka iz nekoliko institucija, a posebno je istaknuo Pravni fakultet u Zagrebu, Institut za razvoj i medunarodne odnose, ekonomske fakultete u Zagrebu i Rijeci, Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu, Institut za javne financije, Fakultet političkih znanosti. Istaknuo je i da je struktura predmeta multidisciplinarna te da postoji kombinacija predmeta iz više područja, što se odražava i na strukturu predavača. Profesor Koprić je upoznao nazočne s programom studija te naveo predmete koji de se na njemu izvoditi (tablica 1 ). Ti se predmeti mogu podijeliti u tri kategorije: (1) obavezni, (2) izbomi i (3) predmeti modula (modul A: državna uprava ill modul B: lokalna samouprava).

Profesor Koprić je istaknuo da je ovo zasigurno najbolji studijski program iz područja javne uprave, kako u Hrvatskoj tako i u široj regiji, baš zbog toga što su u njegovoj izradi sudjelovali strčnjaci različitog profila, a i sam studij će biti na posebno visokom stupnju izvedbene kvalitete. Nadalje, istaknuo je da de biti tri kategorije kandidata za upis na novi studij te su prema njima utvrđeni uvjeti i postupak upisa

U svome izlaganju profesor Koprić se dotaknuo i stručnog poreznog studija koji se do sada izvodio u dvogodišnjem trajanju, a njegovim se završetkom stjecao stručni naziv stručnog pristupnika. Napomenuo je da je i za taj studij odobren nov studijski program te će se formirati treća godina studija čijim će završetkom polaznici stjecati stručni naziv stručnog prvostupnika, a nakon određenog vremena i toj će se kategoriji studenata omogućiti upis na specijalistički diplomski stručni studij javne uprave.

Odobrena je upisna kvota za specijalistički diplomski stručni studij javne uprave: 25 mjesta za redovite studente, 30 za redovite studente za osobne potrebe i 80 za izvanredne studente.

Dr. sc. Zoran Pičuljan na početku svoga izlaganja izrazio je zadovoljstvo zbog pokretanja specijalističkog diplomskog stručog studija javne uprave te je naglasio da će taj studij svojom izvedbenom kvalitetom zasigurno stvoriti kvalitetne kadrove koji će svojim radom u javnoj upravi pridonijeti povećanju njezine kvalitete. Naveo je da je do sada zabilježn vrlo slab ulazak stručnih prvostupnika javne uprave u sustav držvne uprave, lokalne i regionalne samouprave, javne službe te općenito cjelokupni sustav javne uprave pa je to jedno od područja kojima se valja pozabaviti i težiti mijenjanju strukture uprave. Istaknuo je da je postojalo uvriježeno pravilo da se na rukovodećim položajima u javnoj upravi zapošljavaju ponajprije diplomirani pravnici, što u praksi nikako ne može biti jer je javna uprava multidisciplinarno područje te se nada da de upravo ovaj studij pridonijeti razvoju javne uprave u tom smjeru.

Nakon izlaganja uslijedila su pitanja zainteresiranih kolegica i kolega, a predstavljanje je završio profesor Koprić istaknuvši kako se nada da je ovaj specijalistički diplomski stručni studij tek jedna od stepenica u razvoju upravnog obrazovanja.

Darko Tukač, član Sekcije prvostupnika javne uprave

Tumačenje i upute o drugoj razini visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj

15. veljače 2012. godine, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta dalo je tumačenje o drugoj razini visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Europski standard za drugu razinu visokog obrazovanja je pet godina ukupnog trajanja studija. Više možete pročitati u dokumentu ministarstva.

poveznica
Tribina o tajnicima škola, Zagreb, 29. ožujka 2012.

Sekcija prvostupnika javne uprave Instituta za javnu upravu organizirala je 29. ožujka 2012. tribinu o tajnicima škola. Izlagači su bili prof. dr. sc. Ivan Koprić s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Olivera Marinković, pravna savjetnica u Hrvatskoj zajednici osnovnih škola i Biljana Kunej, načelnica Odjela za upravno-pravne poslove u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta.

Ivan Koprić u svom izlaganju istaknuo je da su u Hrvatskoj javne službe bez društvene valorizacije kakvu zaslužuju. Klasično poimanje poslova tajnika škole je zastarjelo zato što se tajnik smatra osobom koja je na usluzi svima, svojevrsni potrčko. Umjesto toga, on bi trebao biti general menadžer škole, a za taj posao potrebna je temeljita priprema i adekvatna materijalna nagrada. Od teorijskih i praktičnih pitanja organizacije do fondova Europske unije, upravljanja ljudskim potencijalima i projektnog menadžmenta, samo su neka od područja u kojima valja steči kompetencije takav menadžer. Kompetencije ključnog upravnog osoblja sve se više i formalno utvrđuju na međunarodnoj razini pa je iznio neke od tih kompetencija. Koprić napominje da se tijekom studija javne uprave stječu generalističke kompetencije koje ne mogu pokriti specifičnost svih područja javne uprave. Pojedincu ostaje uložiti dodatni napor za edukaciju u konkretnom području rada. Za kraj je konstatirao problem politizacije javnog sektora koja seže do razine vrtića te istakao da se taj problem ne može riješiti bez jake opredijeljenosti politike za depolitizacijom.

Olivera Marinković u svom izlaganju iznijela je sistematizaciju poslova tajnika u osnovnim školama istaknuvši da, ipak, nije donesen pravilnik koji bi propisao djelokrug rada administrativno-tehničkog osoblja u školama. Mišljenja je da takav pravilnik ne bi poboljšao status tajnika, već bi samo nabrojao neke od poslova tog radnog mjesta, a oni su: praćenje propisa, izrada prijedloga akata, rješenja i ugovora, vođenje postupka javne nabave, vođenje urudžbenog zapisnika i arhive te personalnih dosjea radnika, poslovi zaštite na radu, pripremanje dokumentacije i vođenje zapisnika školskih odbora, ažuriranje elektronskih matica, izdavanje potvrda učenicima, naručivanje pedagoške dokumentacije i sanitarnog materijala i dr. Marinković je zaključila izlaganje ukazavši na to da su odgovornost i obveze tajnika u školama goleme te da praksa u školama pokazuje da svaki novi posao završi u tajništvu.

Biljana Kunej je navela da poslove tajnika škole mogu obavljati osobe koje imaju završen sveučilišni diplomski studij pravne, odnosno stručni studij upravne struke, sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Napredovanje tajnika nije predviđeno zakonom ni drugim, podzakonskim aktima, dok učitelji odnosno nastavnici i stručni suradnici mogu napredovati u zvanja mentora i savjetnika. Načelnica smatra da bi napredovanje tajnika trebalo propisati zakonom te za tu namjenu osigurati sredstva u proračunu. Napomenula je i to da bi administrativni radnici u školama trebali rasteretiti prvenstveno tajnike. Zaključivši svoje izlaganje načelnica je istaknula da za zakonitost rada odgovara ravnatelj, a savjete mu daje tajnik, stoga je potrebno njegovo stručno usavršavanje jer, uz ravnatelja, tajnici obavljaju najodgovornije poslove.

Nakon izlaganja predavača uslijedila je burna rasprava u kojoj su tajnici škola iznosili konkretne probleme te je zaključeno sljedeće:

  • Tajnici škola tretiraju se kao administrativno-tehničko osoblje, bez mogućnosti napredovanja i bez mentorstva. U zakonodavstvu valja predvidjeti i regulirati mogućnost napredovanja u zvanju, a status tajnika izjednačiti sa statusom stručnog suradnika.

  • Platni razred tajnika definiran je ulaskom u službu temeljem stručne spreme bez mogućnosti prelaska u viši platni razred. S obzirom da je koeficijent, definiran stručnom spremom, kod učitelja odnosno nastavnika i stručnih suradnika veći u odnosu na tajnike, potrebno ih je izjednačiti.  Nepravde u platnom razredu trebalo bi ispraviti donošenjem jedinstvenog platnog sustava za javnu upravu, smatra Koprić.

  • Tajnici školskih ustanova neravnomjerno su opterećeni. Dok srednje škole u pravilu imaju administrativne radnike, koji bi trebali rasteretiti tajnike škola, u osnovnim školama to nije slučaj. Potrebno je izvršiti pravednu preraspodjelu administrativnih radnika u školskim ustanovama prema kriteriju broja zaposlenih.

  • Kako tajnici škola ne bi ostali prepušteni sami sebi, odnosno različitim tumačenjima zakonskih odredbi unutar Ministarstva, potrebno je osigurati jednoobrazne upute za postupanje u školama.


Tribina je završila u optimističnom ozračju, uz nadu da će ove zaključke pročitati predstavnici vlasti koji će znati kako ih provesti u praksi.

Damir Mikolji, član Sekcije prvostupnika javne uprave i tajnik GTB

Čakovec
Javna tribina o reformi lokalne samouprave,
Čakovec, 1. lipnja 2011.

Prvog dana mjeseca lipnja ove godine, u Čakovcu je održana stručna javna tribina o lokalnoj samoupravi. Tribinu su zajedničkim angažmanom organizirali Grad Čakovec te Sekcija prvostupnika javne uprave koja djeluje u sklopu Instituta za javnu upravu. Kao uvodničari su izlagali prof. dr. sc. Gordana Marčetić, doc. dr. sc. Anamarija Musa te asistent Mihovil Škarica, svi članovi Katedre za upravnu znanost na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Održavanje tribine je inicirano od strane Grada Čakovca, kao jedan od događaja kojima je obilježen dan Grada. Zahvaljujući angažmanu organizatora, ali i tematskoj aktualnosti tribine, u multimedijalnoj dvorani Tehnološkog inovacijskog centra u Čakovcu se našlo stotinjak ljudi, mahom upravnih praktičara, lokalnih političkih dužnosnika te studenata. Tribinu je moderirala mr. sc. Dragica Kemeter, pročelnica Upravnog odjela za upravne, opće, zajedničke i stručne poslove Grada Čakovca. Kao prva uvodničarka, doc. dr. Musa je izlagala na temu: „Kako poboljšati lokalno upravljanje – uključivanje građana i kvaliteta usluga“. Temeljeći svoje izlaganje na pojmovima transparentnosti i kvalitete, doc. Musa je uvjerljivo obrazložila zašto su otvorenost i dostupnost javnih službi građanima od ključnog značaja za kvalitetu javne uprave te za demokratske procese na lokalnoj razini. Doc. Musa se u svom izlaganju referirala na rezultate GONG-ovog istraživanja LOTUS (Lokalna odgovorna i transparentna uprava i samouprava), provedenog 2009. godine, koje je utvrdilo relativno nisku razinu javnosti i transparentnosti lokalnih jedinica u Hrvatskoj, ali po kojem je grad domaćin tribine ostvario visok plasman na šesto mjesto u konkurenciji svih jedinica lokalne samouprave. U njenom je izlaganju potcrtano kako je zadovoljstvo građana glavni indikator uspješnosti funkcioniranja jedinice lokalne samouprave te da tom cilju treba biti orijentirano cjelokupno upravljanje na lokalnoj razini.

Mihovil Škarica je govorio o stvarnom značenju decentralizacije u javnom sektoru te je analizirao spremnost i voljnost jedinica lokalne samouprave u RH za daljnjom funkcionalnom i fiskalnom decentralizacijom. Izlaganje je bilo naslovljeno „Uloga gradova u procesu decentralizacije“. Škarica je argumentirao kako će glavni izazov predstojećoj decentralizaciji biti ne toliko stvaranje financijski samoodrživih lokalnih jedinica, nego takvih jedinica koje će moći kvalitetno i odgovorno oblikovati lokalne javne politike, bivajući svjesne odgovornosti prema građanima, a ne reaktivno čekajući pomoć sa viših teritorijalnih razina. Lokalne se jedinice, posebice gradovi, moraju nametnuti kao partneri državnoj vlasti u procesu decentralizacije, jer takva javna politika, bez sudjelovanja i potpore onih na koje se pretežito odnosi, ne može donijeti očekivane rezultate.

Prof. Marčetić je u kratkom vremenu prije i za vrijeme trajanja tribine uspjela provesti i mini istraživanje o percepciji korupcije u javnoj upravi, kako na lokalnoj, tako i na višim razinama. Uzorak je bio više nego reprezentativan s obzirom na već spomenut sastav auditorija. Komentirajući rezultate ankete, prof. Marčetić je u svom izlaganju naslovljenom „Etika i/ili korupcija u lokalnim službama“ istaknula kako se problem korupcije može riješiti jedino individualnim pristupom u izgradnji etičkih standarda javne službe i javnih službenika. Svatko mora biti svjestan svoje pozicije te obveza i odgovornosti koje ona donosi, što se posebice odnosi na lokalne političare i lokalne javne službenike. Upravo se na lokalnoj razini mogu lakše iznaći mehanizmi koji bi lokalnu javnu upravu učinili transparentnijom te podložnijom kritici zainteresirane javnosti. Upozorila je kako je na lokalnoj razini opasnija korupcija kojom se na netransparentan način regulacijskom politikom pogoduje privatnim interesima, nego administrativna korupcija, tj. mito u odnosima građanin-službenik.

Živa, interaktivna i zanimljiva rasprava koja se odvijala nakon uvodnih izlaganja potvrdila je važnost razmjene znanja, pogleda i iskustava između znanosti, odnosno teorije s jedne, te upravne prakse s druge strane. Neki su se aspekti lokalne samouprave i njene predstojeće reforme samo ovlaš dotakli, a neki su se i detaljno prodiskutirali. Nitko od prisutnih nije imao iluziju da se u malo vremena mogu dotaknuti svi aspekti tako kompleksne društvene pojave kao što je lokalna samouprava, no svi su sudionici, sudeći po intenzitetu rasprave, bili uvjereni da doprinose boljem razumijevanju funkcioniranja lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Tribina je postigla svoj skromni cilj: da bude djelić javne, otvorene i argumentirane rasprave o ulozi lokalne samouprave u modernom demokratskom društvu te o poželjnim i ostvarivim dometima eventualnih decentralizacijskih politika i teritorijalnih reformi.

Mihovil Škarica, asistent Katedre za upravnu znanost, Pravnog fakulteta u Zagrebu

Tekst je preuzet iz časopisa "Hrvatska i komparativna javna uprava", god. 11.( 2011.), br. 2
tribina_agencije
Tribina "Reforma sustava agencija"
13. prosinca 2010.

Sekcija prvostupnika javne uprave Instituta za javnu upravu organizirala je 13. prosinca 2010. godine u prostorijama Društvenog veleučilišta u Zagrebu tribinu pod nazivom Reforma sustava agencija u Hrvatskoj. Izlagači su bili doc. dr. sc. Anamarija Musa s Katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu i Marko Kovačić, ravnatelj Zavoda za javnu upravu Ministarstva uprave.

Doc. dr. sc. Anamarija Musa na početku svoga izlaganja upoznala je prisutne s uzrocima agencifikacije. Istaknula je da su pokretači agencifikacije doktrina novog javnog menadžmenta i koncept regulacijske države, kao svojevrsni odgovor na krizu javne uprave. Karakterizira ih prenošenje ideja iz privatnog u javni sektor te nastojanje da se menadžerske tehnike i vrijednosti (ekonomičnost, efikasnost, efektivnost) uvedu u javni sektor. Objasnila je razliku između egzekutivnih i regulacijskih agencija. Agencije imaju autonomiju (donošenje odluka, financijska autonomija), a što se tiče pravne kontrole, ona je u pravilu sudska, uz postojanje upravnog nazora. Smatra da agencije ne mogu funkcionirati bez partnerskih institucija (izvršne vlasti, upravnog sudstva). Što se tiče agencija u Hrvatskoj, problematičnim smatra nepostojanje strateškog pristupa. Napomenula je da su državne upravne organizacije u Hrvatskoj samo formalno tijela državne uprave, a da su zapravo agencije. Povećanje broja agencija povezuje s procesom pristupanja Hrvatske Europskoj uniji.

Na početku svog izlaganja Marko Kovačić ukratko je upoznao prisutne sa sustavom javne uprave u Hrvatskoj i načelima europskog upravnog prostora. Naznačio je temeljne strateške dokumente važne za reformu javne uprave u Hrvatskoj. Posebnu pozornost posvetio je Programu gospodarskog oporavka hrvatske Vlade, i to području koje se odnosi na javnu upravu. Istaknuo je da je reforma sustava agencija zadatak Ministarstva uprave. Početkom 2010. godine u Hrvatskoj je postojalo 89 agencija, zavoda, fondova, instituta i dr. Naglasio je da je od 2000. do kraja 2009. godine Hrvatska osnovala 66 pravnih osoba koje obavljaju poslove od javnog interesa. One se u pravilu osnivaju posebnim zakonom, i to kao javne ustanove. Istaknuo je da se na različit način uređuje pravni položaj tih tijela (osnivanje, ustrojstvo, način rada, financiranje, radnopravni status zaposlenih i dr.). Govorio je i o svrsi reforme sustava agencija u Hrvatskoj: povećanje organizacijske učinkovitosti, kvalitetnije planiranje, manji ukupni troškovi, jednostavniji nadzor nad trošenjem proračunskih sredstava. Izrada prijedloga reorganizacije odvija se u dvije faze. U prvoj se fazi ona tiče pravnih osoba čijom se reorganizacijom ne utječe na ispunjavanje obveza prema EU. U drugoj bi se fazi provela reorganizacija pravnih osoba koje je Hrvatska osnovala tijekom pretpristupnih pregovora ili koje su preuzele provedbu dijela obveza iz pregovora. Naglasio je potrebu utvrđivanja kriterija za osnivanje agencija, zavoda i drugih regulacijskih tijela. Svrha kriterija je osigurati učinkovitost agencija, onemogućiti neracionalno osnivanje novih i osigurati potrebnu razinu nadzora zakonitosti rada i financijskog poslovanja.

Marko Glamočak

Tekst je preuzet iz časopisa Hrvatska i komparativna javna uprava, god. 11. (2011.), br. 1., str. 275-276
Koprivnica
Tribina "Reforma lokalne i regionalne samouprave",
Koprivnica, 28. listopada 2010.


Sekcija prvostupnika javne uprave Instituta za javnu upravu iz Zagreba održala je u Gradskoj vijećnici u Koprivnici, 28. listopada 2010. tribinu koja je pobudila interes preko 70-ak prisutnih.

Na tribini su izlagali: prof. dr. sc. Ivan Koprić, dekan Društvenog veleučilišta u Zagrebu i predsjednik Instituta za javnu upravu, doc. dr. sc. Gordana Marčetić i mr. sc. Vedran Đulabić, profesori sa Katedre za upravnu znanost Pravnog Sveučilišta u Zagrebu.

Na samom početku svim prisutnima obratio se gradonačelnik Zvonimir Mršić istaknuvši da postoje određeni problemi u primjeni Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te da je ova tribina prilika da se čuju mišljenja stručnjaka.

Prof. Koprić izlagao je na temu „Decentralizacija i gradovi – uloga mjesne samouprave“. Kao značajniju reformu predlaže racionalniji sustav teritorijalne podjele Hrvatske. Sadašnji broj općina potrebno je smanjiti na optimalnih 150 do najviše 300, a formiranje lokalnih jedinica od 20 – 30 tisuća stanovnika osiguralo bi potrebnu participaciju građana za jaku razvojnu funkciju. Financijski i fiskalni kapacitet lokalne treba ojačati da bi u idućih pet godina njihov udio u ukupnim rashodima države sa sadašnjih 12 posto dosegao 25 posto. Treba uvažiti nove razvojne potrebe te regionalnu samoupravu organizirati na razini regija te u skladu s NUTS kategorizacijom EU predlaže podjelu Hrvatske u pet regija (Središnja Hrvatska, Primorje i Istra, Dalmacija, Slavonija i Zagrebačka regija) s ne manje od 800.000 stanovnika. Mjesna samouprava mogla bi nastaviti razvoj onih područja koja su sada konstituirana kao manje općine i gradovi. Dio manjih općina mogao bi se transformirati u mjesne odbore koji imaju pravnu osobnost, a uz manje zakonske izmjene mogle bi imati i svoje prihode. U gradovima mjesna samouprava mogla biti dodatni faktor uspješnosti, a interese građana pojedinih dijelova nikako ne smije zanemariti. Iako se decentralizacija u Hrvatskoj provodi sporo i sa mnogovrsnim otporima, ratifikacijom cjelovite Europske povelje o lokalnoj samoupravi nastavlja s daljnjim razvojem sustava lokalne i područne samouprave. Perspektiva decentralizacije sastoji se u jačanju demokratskog legitimiteta i profesionalizma lokalnih službenika, kao i u efikasnijoj pravnoj zaštiti građana, poduzetnika i drugih osoba.

Docentica Marčetić u izlaganju na temu „Lokalni službenici“ upućuje na njihov neadekvatan stupanj stručnosti i nedovoljnu osposobljenost na svim razinama i o standardima koje bi oni morali zadovoljiti kao visokostručni, dobro motivirani i etični službenici. Upozorava na potrebu regulacije njihovog novog statusa u lokalnoj samoupravi (depolitizacija, klasifikacijski i platni sustav, napredovanje, itd.). Izlaže probleme primjene Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN74/10). U raspravi postavlja i pitanje o stručnom statusu prvostupnika javne uprave u odnosu prema ostalim strukama. Ističe da se upravne reforme mogu provesti samo s obrazovanim upravnim osobljem i naglašava potrebu za ugrađivanjem merit kriterija u praksu kroz metode i tehnike upravljanja ljudskim potencijalima u lokalnoj i regionalnoj samoupravi.

Mr. sc. Đulabić u izlaganju „Regionalizam i regionalna samouprava“ govori o regionalnoj politici, organizaciji statičkih regija, fondovima EU. Daje uvid u utjecaj EU na sustave lokalne samouprave u 27 kompariranih zemalja i govori o razlikama regionalnih vlasti između zemalja zapadne Europe i tranzicijskih zemalja. EU fondovi donijet će i određene promjene u sustavu hrvatske lokalne i regionalne samouprave. Napominje da postojeći sustav područne samouprave treba razvijati u smjeru okrupnjavanja postojeće županijske strukture i transformacije županija u snažne samoupravne regije orijentirane poticanju razvoja. Na regionalnu politiku gleda se kao na javnu politiku EU, pa ostaje pitanje je li Hrvatska spremna uspješno izgraditi pravni i institucionalni okvir za vođenju te politike sukladno europskoj praksi.

Nakon uvodnih izlaganja uslijedila je živa rasprava u kojoj je mnoštvo okupljenih postavljalo pitanja, sučeljavalo svoje poglede s izlagačima te isticalo primjere i prakse koje se smatraju poželjnima. Obogaćeni novim spoznajama i motivacijom, svi su mogli zaključiti da se zajedničkim doprinosom mnogih pojedinaca, organizacija i civilnog društva može olakšati i ubrzati proces decentralizacije s ciljem postizanja moderne javne uprave i sveopće dobrobiti.

Vesna Moškon

Tekst je preuzet iz časopisa Hrvatska i komparativna javna uprava, god. 10. (2010.), br. 4., str. 1163-1165.
tribina_lokalna
Tribina "Mjesna samouprava u Republici Hrvatskoj"
19. svibnja 2010.

Sekcija prvostupnika javne uprave Instituta za javnu upravu organizirala je 19. svibnja 2010 u prostorijama Društvenog veleučilišta u Zagrebu treću tribinu s temom „Mjesna samouprava u Republici Hrvatskoj“.

Izlagači su bili Mihovil Škarica asisetent-predavač na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u ulozi teoretičara i Vojko Rešetar Grad Zagreb u ulozi praktičara.

Ustrojavanje dvjestotinjak mjesnih odbora u Gradu Zagrebu bio je direktan poticaj članovima Sekcije za obradom navedene teme.

Mihovil Škarica je započeo globalnim promjenama koje utječu na promjenu mjesne samouprave, te zanimljivo istaknuo kako bi odnos lokalne samouprave prema mjesnoj samoutpravi trebao slijediti očekivani odnos centralne države prema lokalnoj samoupravi. Vojko Rešetar temeljito je analizirao postojeće stanje mjesne samouprave uz pregled razvoja mjesne samouprave na području Republike Hrvatske te objasnio očekivanja građana od mjesne samouprave.

Tijekom rasprave sudionici tribine ocjenili su sadašnje stanje kao nezadovoljavajuće. Zakonom prihvaćeno rješenje o mjesnim odborima, kotarevima i gradskim četvrtima,bez konkretnog kriterija veličine, koji u praksi dovodi do osnivanja prevelikog broja jedinica mjesne samouprave, ocjnenja je kao nezadovoljavajući prije svega zbog isplativosti i efikasnosti takve mjesne samouprave. Potrebno je „stvarno“ prihvaćanje lokalne samouprave, promjena načina mjesnih izbora i povečana participacija građana.

Svaka promjena mjesne samouprave mora prije svega početi promjenama lokalne samouprave zbog jasne međusobne isprepletenosti.

Danijel Pešt

Tekst je preuzet iz časopisa "Hrvatska javna uprava", god. 10.(2010.), br. 2.
tribina_sluzbenici
Tribina "Reforma službeničkog sustava"
22. listopada 2009.


Dana 22. listopada 2009. u prostorijama Društvenog veleučilišta u Zagrebu Sekcija provostupnika javne uprave Instituta za javnu upravu organizirala je tribinu o reformi službeničkog sustava. Izlaganja su održali su doc. dr. sc. Gordana Marčetić, pročelnica studija javne uprave Društvenog veleučilišta u Zagrebu i Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske (SDLSN).

Na Tribini je trebala izlagati i Kristina Ratković, načelnica Odjela za planiranje i upravljanje ljudskim potencijalima u državnoj službi u Ministarstvu uprave, no zbog službene spriječenosti Tribini nije prisustvovala.

Docentica Marčetić u svom je uvodnom izlaganju istaknula ključne prednosti i nedostatke Zakona o državnim službenicima iz 2005. (ZDS) koji je donesen temeljem rezultata projekta CARDS 2001 Public Administration Reform: Support to the Reform of the Civil Service, Croatia (2003-2004.).

Kao glavni nedostatak navela je činjenicu da ZDS ne uređuje klasifikacijski i platni sustav već je regulacija tih pitanja prepuštena uredbama Vlade. Iako je donošenje Zakona o plaćama državnih službenika i namještenika bilo planirano, on do danas nije donesen. Ipak, ZDSN uveo je neke normativne i organizacijske promjene; prvenstveno je postavio temelje za moderniji pristup upravljanju ljudskim potencijalima u državnoj upravi. Tako prema ZDS svaka organizacijska jedinica unutar državne uprave mora imati svoju „upravu za kadrove“ koja se bavi poslovima upravljanja ljudskim potencijalima, dok Ministarstvo uprave provodi koordinaciju tih poslova.

Lokalni službenički sustav nije bio uređen posebnim zakonom, već su se na lokalne službenike i namještenike analogno primjenjivale odredbe ranijeg Zakona o državnim službenicima i namještenicima sve do 2009. Tad je donesen novi Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (ZLSN), koji pokazuje istovjetne prednosti i nedostatke kao i ZDS. To je ponajprije izostanak regulacije klasifikacijskog i platnog sustava za lokalne službenike i namještenike. Ipak, on daje neki temelj za postepenu modernizaciju i unaprjeđenje lokalnog službeničkog sustava.

Siniša Kuhar je izlagao o ulozi i utjecaju SDLSN u procesu reforme službeničkog sustava. Izlaganje je započeo opisom vanjskih i unutarnjih čimbenika koji potiču i usmjeravaju reformu službeničkog sustava. Tako se kao vanjski čimbenici ističu Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka, kao i Europska unija kroz organizacije i projekte poput SIGME i CARDS-a. Unutarnje čimbenike predstavljaju političari, ekonomski stručnjaci, Hrvatska udruga poslodavaca, mediji, građani i akademska zajednica. Istaknuo je da Sindikat prvenstveno djeluje kao korektivni faktor koji štiteći interese svojih članova upozorava na nedosljednosti i nedorečenosti pravnih akata koji se donose ili mijenjaju u procesu reforme.

On je ukratko predstavio izvješće Europske komisije o napretku Hrvatske za 2009. U njemu se navodi da je zakonska osnova za izgradnju moderne i profesionalne državne službe još uvijek nedovršena, da prvenstveno nedostaje zakon o plaćama državnih službenika, kao i da ne postoji adekvatno uređen sustav napredovanja unutar službe. Izvješće naglašava visok stupanj politizacije državne službe, niske plaće službenika i namještenika te nedostatak jasnog sustava nagrađivanja službenika, što u konačnici dovodi do neprivlačnosti državne službe.

SDLSN je interesna udruga koja teži humanijoj i društveno odgovornijoj tranziciji putem očuvanja radnih mjesta, zaštite stečenih prava, transparentnije i odgovornije politike zapošljavanja te objave podataka o broju državnih službenika i namještenika. Sindikat se protivi politički motiviranim reformama i upozorava da je reforma dugoročni proces i da je u nadstranačkom nacionalnom interesu te se zalaže za profesionalizaciju i depolitizaciju državne uprave. Sindikat sudjeluje u izradi zakona i propisa, daje razne prijedloge i mišljenja (npr. predlaže depolitizaciju državne uprave koja bi se provela na način da bi političke funkcije ostale samo ona ministarska i polovice državnih tajnika, dok bi ostala mjesta u upravi zauzeli profesionalci zapošljavani putem javnog natječaja), upozorava na slučajeve nezakonitosti, korupcije i neracionalnog trošenja proračunskih sredstava, a kao važno dostignuće Sindikat ističe potpisivanje Sporazuma o socijalnom partnerstvu u reformi državne uprave s Vladom.

Kuhar je govorio i o načinima na koje Sindikat ostvaruje svoj utjecaj. To čini prvenstveno kroz sklapanje kolektivnih ugovora kojima se utječe na poboljšanje materijalnog položaja službenika i namještenika i reguliraju pitanja koja nisu regulirana zakonima (npr. zaštita dostojanstva službenika u slučaju
mobbinga). Prilikom mijenjanja ZDS-a Sindikat se izborio za jamčenje anonimnosti zviždačima, zabranu prijma u službu osobama koje su pravomoćno osuđene za nasilje u obitelji, ograničenja angažman vanjskih pružatelja usluga informatičara, pismohrane i analitičara te mirovanje instituta stavljanja službenika na raspolaganje za vrijeme bolovanja.

Romea Manojlović i Daria Dubajić

Tekst je preuzet iz časopisa "Hrvatska javna uprava", god. 9.(2009.), br. 4.
tribina-zup
Tribina "Novi Zakon o općem upravnom postupku"
26. ožujka 2009.


Sekcija prvostupnika javne uprave Instituta za javnu upravu organizirala je 26. ožujka 2009. godine u prostorijama Društvenog veleučilišta u Zagrebu tribinu pod nazivom Novi zakon o općem upravnom postupku.

Sekcija djeluje u okviru Instituta za javnu upravu, a čine je diplomirani studenti stručnog studija javne uprave Društvenog veleučilišta u Zagrebu.

Izlagači na tribini bili su doc. dr. sc. Boris Ljubanović s Katedre upravnih znanosti Pravnog fakulteta u Osijeku i mr. sc. Vedran Đulabić s Katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Tribinu je otvorio prof. dr. sc. Ivan Koprić, predsjednik Instituta i dekan Društvenog veleučilišta, pozdravivši prisutne, koje je ujedno upoznao s nedavnim osnivanjem Sekcije. Spomenuo je doprinos izlagača u izradi nacrta prijedloga Zakona o općem upravnom postupku (ZUP) u sklopu projekta CARDS 2003 Potpora reformi javne uprave i državne službe te im prepustio riječ.

Doc. dr. sc. Boris Ljubanović se prvenstveno osvrnuo na prvi dio konačnog prijedloga ZUP-a. Istaknuo je važnost širokog definiranja upravne stvari te je upoznao prisutne s novim načelima ZUP-a. Posebno se osvrnuo i na reformu sustava pravnih lijekova ustvrdivši da je znatno smanjen broj redovnih i izvanrednih pravnih lijekova. Spomenuo je da je mnoštvo dosadašnjih izvanrednih pravnih lijekova služilo ponajprije za provjeru znanja studenata na ispitima.

Mr.sc. Vedran Đulabić istaknuo je na početku svoga izlaganja da se u stvaranje novog ZUP-a krenulo još 2006. godine, i to vrlo oprezno, a da se sada na kraju možda i nepotrebno brza. Ukratko je upoznao prisutne sa strukturom konačnog prijedloga ZUP-a. Pozitivno je ocijenio terminološke inovacije kao što je uvođenje pojma javnopravnoga tijela, ali i naslova članaka, što omogućuje lakše snalaženje prilikom korištenja Zakona. Izrazio je posebno zadovoljstvo zbog širenja područja primjene ZUP-a na javne službe. Novi institut prigovora omogućio je da se između javne službe kao pružatelja usluga i građana uključi i država. Smatra da je postavljen temelj za korištenje informacijsko-komunikacijeske tehnologije, ali se, po njegovom mišljenju ipak išlo previše oprezno u njezinu regulaciju. Kritički se osvrnuo na institut upravnih ugovora u konačnom prijedlogu ZUP-a. Ocjenio je da su neka prethodna rješenja u nacrtima prijedloga novog ZUP-a bila kvalitetnija.

Organizacijom tribine Sekcija je željela upoznati ponajprije stručne prvostupnike javne uprave, ali i širu javnost, s važnošću modernizacije općeg upravnog postupanja te promovirati upravnu struku. Iznimno velik odaziv na tribinu, koji je znatno nadmašio kapacitet dvorane u kojoj je tribina održana, svjedoči o važnosti novog ZUP-a, ali i o interesu za profesionalnu afirmaciju upravne struke, čemu će Sekcija svojim daljnjim aktivnostima nastojati pridonositi i ubuduće.

Marko Glamočak

Tekst je preuzet iz časopisa Hrvatska javna uprava, god. 9.(2009.), br. 2., str. 582-583