Tajništvo instituta

Dr.sc. Nikola Popović, glavni tajnik

Dr.sc. Nikola Popović rođen je u Zagrebu gdje je završio osnovno i gimnazijsko obrazovanje. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kao stipendist Vlade Republike Hrvatske magistrirao je pravo Europske unije na Collegeof Europe,Bruges. Na Pravnom fakultetu u Zagrebudoktorirao je s temom Liberalizacija mrežnih djelatnosti u Republici Hrvatskoj, gdje je potom izabran u naslovno zvanje docenta.

Položio je pravosudni ispit. Stalni je sudski tumač za engleski i francuski jezik pri Županijskom sudu u Zagrebu.

Radi na poslovima člana Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti. Prethodno jeradio poslove zamjenika predsjednice Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, člana Vijeća za telekomunikacije te honorarnog člana Vijeća Agencije za regulaciju tržišta željezničkih usluga. Ranije je radio u Ministarstvu za europske integracije, te na drugim stručnim poslovima.

Sudjelovao je u Radnoj skupini za pripremu pregovora Hrvatske s Europskom unijom u poglavlju prometna politika, te u pripremi nekoliko zakona i drugih propisa. Bio je član Nacionalnog Vijeća za zaštitu potrošača. Vodio nekoliko projekata jačanja upravnih kapaciteta financiranih od Europske unije u Hrvatskoj (CARDS, IPA), te sudjelovao i kao stručnjak u provedbi EU projekata.

Autor je knjige Tržišni regulatori quo vaditis? koja se bavi odnosom prava tržišnog natjecanja i prava regulacije mrežnih djelatnosti. Član je Akademije pravnih znanosti Hrvatske.




Dr.sc. Jasmina Džinić

Jasmina Džinić diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2006. godine. Doktorsku disertaciju pod nazivom Utjecaj instrumenata unapređenja kvalitete na organizacijsko učenje u upravnim organizacijama obranila je na istom fakultetu 2014. te stekla znanstveni stupanj doktorice znanosti.

Po završetku diplomskog studija kratko je radila u odvjetničkom uredu te volontirala na Općinskom sudu u Zagrebu. Od studenog 2007. bila je zaposlena kao znanstvena novakinja na znanstvenoistraživačkom projektu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske Europeizacija hrvatske javne uprave: utjecaj na razvoj i nacionalni identitet na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Katedri za upravnu znanost. U ožujku 2012. izabrana je u suradničko zvanje asistentice, a u siječnju 2016. u znanstveno-nastavno zvanje docentice na istoj Katedri. Aktivno sudjeluje u znanstvenom, nastavnom i stručnom radu.

Dobitnica je godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu mladim znanstvenicima i umjetnicima za 2011. godinu za znanstveni rad Regulacijska tijela i regulacija: neki problemi u pogledu (ne)donošenja uredbi za izvršenje zakona te međunarodne nagrade Mzia Mikeladze PhD Thesis Award koju dodjeljuje međunarodna organizacija NISPAcee (The Network of Institutesand Schools of Public Administrationin Central and Eastern Europe) za doktorske disertacije iz područja javne uprave i javnih politika (za 2015.).

Članica je Instituta za javnu upravu, redovita članica Akademije pravnih znanosti Hrvatske te članica Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Aktivno se služi engleskim jezikom, a pasivno francuskim i talijanskim.




Josip Jambrač

Josip Jambrač osnovnu je školu završio u Vrbovcu; srednju školu u Zagrebu, a diplomirao je na Prometnom fakultetu u Zagrebu. Završio je poslijediplomski sveučilišni specijalistički studij na Ekonomskom fakultetu (organizacija i menadžment) i sveučilišni specijalistički poslijediplomski studij javne uprave (javna uprava) Sveučilišta u Zagrebu. Ima tridesetogodišnje radno iskustvo na poslovima projektanta, rukovoditelja tehnologije, direktora zadruge, privatnog poduzetnika i rada u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi na mjestu zamjenika župana Zagrebačke županije za gospodarstvo, a trenutno radi u poduzeću “Podzemno skladište plina d.o.o.” u Zagrebu.

Izlagao je na više konferencija i seminara o mogućnostima korištenja fondova EU, robnim markama, utjecaju lokalne i regionalne samouprave na regionalni razvoj, reformi regionalne samouprave i konkurentnosti lokalne države. Autor je studije o mogućnostima financiranja projekata Zagrebačke županije iz fondova EU i drugih izvora, knjige „Ljudi, ekonomija, država: perspektiva lokalne samouprave u Hrvatskoj“ te više znanstvenih radova o fiskalnom kapacitetu lokalnih jedinica i decentralizaciji, objavljenih u časopisu “Hrvatska i komparativna javna uprava“ i drugim izdanjima.

Područje zanimanja je javna uprava, osobito s organizacijsko-upravljačkog aspekta.




Dr.sc. Mirko Klarić

Dr.sc. Mirko Klarić sveučilišni dodiplomski studij prava završio je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Poslijediplomski studij pravnih znanosti upravno–političkog smjera na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio je obranom magistarskog rada pod nazivom „Upravno-politički aspekti sustava zdravstvene zaštite“.

Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranio je doktorsku disertaciju pod nazivom „Novo europsko shvaćanje javnih službi“. Od 2001. godine radi na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, u svojstvu znanstvenog novaka na istraživačkom projektu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa pod nazivom “Novo hrvatsko kazneno zakonodavstvo i prava čovjeka” te asistenta na Katedri za upravnu znanost. Od 2007. godine u svojstvu znanstvenog novaka angažiran je na istraživačkom projektu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, pod nazivom „Regionalizacija Hrvatske u kontekstu europskih integracija“

U znanstveno zvanje znanstvenog suradnika i znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2009. godine. U znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika i znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora izabran je 2013. godine.

Bio je stručni suradnik u izradi Pravnog leksikona Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Autor je 40 znanstvenih i stručnih radova. Sudjelovao je na više međunarodnih i domaćih znanstvenih i stručnih skupova. Bio je na studijskim boravcima na Cleveland State University i Kent State University, SAD, te na Frei Universität u Berlinu i Europa-Universität Viadrina u Frankfurtu na Odri, SR Njemačka.

Sudjeluje u svim oblicima nastave koji se izvode na stručnom i diplomskom studiju, kao i na poslijediplomskim studijima Pravnog fakulteta u Splitu, a kao vanjski suradnik sudjeluje u izvođenju nastave na Sveučilišnom odjelu zdravstvenih studija na Sveučilištu u Splitu. Prodekan je Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Redoviti je član Hrvatske akademije pravnih znanosti. Član je Instituta za javnu upravu i član Tajništva Instituta. Član je uredništva časopisa Hrvatska i komparativna javna uprava – CroatianandComparativePublicAdministration. Bio je vanjski član je Odbora za lokalnu samoupravu Hrvatskog sabora u sedmom sazivu Hrvatskog sabora za mandatno razdoblje 2011.-2015. Bio je član Povjerenstva za izradu nacrta Plana upravljanja povijesnom jezgrom Splita, zadužen za pravna pitanja. Član je Upravnog vijeća Državne škole za javnu upravu. Koordinator je ispred Pravnog fakulteta u Splitu za suradnju sa International Association of Schools and Institutes of Public Administration.

Trenutno se u znanstveno-stručnom radu bavi javnim službama u Europskoj uniji, organizacijom državne uprave, njezinim reformama i odnosom prema političkoj vlasti, pravnim aspektima zaštite podataka, političkim, pravnim i upravnim implikacijama decentralizacije i regionalizacije te pitanjem jačanja političkih, pravnih i upravnih kapaciteta jedinica lokalne i regionalne samouprave.




Boris Milošević

Boris Milošević diplomirao je na Pravnom fakultet u Rijeci 2000. godine, a od 2011. je polaznik Poslijediplomskog studija “Javno pravo i javna uprava”. Ima položen pravosudni ispit.

Trenutno obnaša dužnost pomoćnika ministra u Ministarstvu uprave, zaduženog za Upravu za politički sustav, državnu upravu te lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Predsjednik je Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za granice jedinica lokalne samouprave te član više stručnih radnih skupina za izradu nacrta prijedloga zakona Ministarstva uprave. Prije toga, bio je zaposlen na Općinskom sudu u Benkovcu 2002-2005., Španjolskoj organizaciji „Pokret za mir“ 2005-2007., Općini Kistanje 2007-2008., Srpskom narodnom vijeću 2008-2011.

Polaznik je brojnih edukacija za zaštitu ljudskih prava i član Upravnog vijeća Centra za ljudska prava od 2010. - 2012.

Vanjski je suradnik Studijskog centra za javnu upravu i javne financije Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Područja rada i zanimanja obuhvaćaju izborni sustav, prava manjina, državnu upravu, lokalnu i regionalnu samoupravu te javne službe.




Dr.sc. Tereza Rogić Lugarić

Doc. dr. sc. Tereza Rogić Lugarić rođena je 1975. godine u Rijeci, Republika Hrvatska. Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 1999. godine a magistrirala 2005. godine na temu „Financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i granice decentralizacije. Doktorsku disertaciju na temu «Razvojne tendencije financiranja velikih hrvatskih gradova» obranila je 2010. godine.

Do sada je bila istraživač na više znanstvenih i stručnih međunarodnih i domaćih projekata. Član je Akademije pravnih znanosti, Instituta za javnu upravu, Centra za demokraciju i pravo „Miko Tripalo“ te uredništva znanstvenog časopisa „Hrvatska komparativna i javna uprava“. Recenzent je u časopisima „Društvena istraživanja“, „Financijska teorija i praksa“, „Hrvatska i komparativna javna uprava“, „Zagrebačka pravna revija“.

Trenunto je zaposlena na Pravnom fakultetu, Katedri za financijsko pravo i financijsku znanost, u zvanju docenta. Nastavnik je na predmetima na Pravnom fakultetu, Studijskom centru za javnu upravu i javne financije te poslijediplomskim studijima „Fiskalni sustav i fiskalna politika“, „Javno pravo i javna uprava“ i „Socijalna politika“.

Sudjelovala je na više domaćih i stranih znanstvenih i stručnih skupova, objavila nekoliko znanstvenih i stručnih radova samostalno i u koautorstvu iz matičnog područja te tri knjige i jedna udžbenik. Od stranih jezika dobro vlada engleskim i francuskim jezikom, služi se njemačkim i talijanskim. Područja od interesa uključuju javne financije, proračunsko pravo, porezno pravo, fiskalni federalizam.




Izv. prof. sc. Frane Staničić

Izv. prof. dr. sc. Frane Staničić diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2006., a doktorirao na istom fakultetu 2011. na temu: „Razvoj instituta izvlaštenja u Hrvatskoj“. Izvanredni profesor je na Katedri za upravno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, na kojoj je bio asistent (2006.-2011.), viši asistent (2011.-2012.) i docent (2012.-2017). Kao vanjski suradnik radio je u Ministarstvu znanosti obrazovanja i športa na rješavanju žalbi u predmetima priznavanja istovrijednosti inozemnih visokoškolskih kvalifikacija (2007./2008.).

Predaje na pravnom studiju, studiju socijalnog rada, stručnom i specijalističkom diplomskom stručnom studiju javne uprave i stručnom poreznom studiju Pravnog fakulteta u Zagrebu. Predaje na doktorskom studiju Javno pravo i javna uprava. Predaje i Upravno pravo na Visokoj policijskoj školi pri Ministarstvu unutarnjih poslova.

Član je Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Član je Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na području obrazovanja i znanosti. Član je ispitnog povjerenstva Komore poreznih savjetnika. Član je Tajništva Instituta za javnu upravu. Redoviti je član Akademije pravnih znanosti Hrvatske. Sudjelovao je kao stručni recenzent područja i kao član radnih skupina za izradu državnih stručnih ispita za više područja. Bio je član radnih skupina za izradu nekoliko zakona. Bio je tajnik poslijediplomskog sveučilišnog i specijalističkog studija Javno pravo i javna uprava (2011.-2015.).

Objavio je dvije autorske knjige, četrdeset znanstvenih radova i preko pedeset stručnih radova, prikaza i drugih radova. Izlagao je na preko trideset znanstvenih konferencija, od kojih je više od dvadeset međunarodnog karaktera. Sudjelovao je u više znanstveno-istraživačkih projekata, od kojih su tri međunarodna. Kao stručnjak sudjelovao je u više IPA projekata.

Područja znanstvenog rada i interesa obuhvaćaju upravni postupak, upravni spor, izvlaštenje i druga javnopravna ograničavanja vlasništva, regulatorne agencije, pravni položaj vjerskih zajednica i dr.




dr. sc. Tijana Vukojičić-Tomić

Tijana Vukojičić Tomić rođena je 20. prosinca 1974. godine u Zagrebu, Republika Hrvatska. Diplomirala je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu 1999. Završila je poslijediplomski specijalistički studij iz lokalnog razvoja 2005. godine na Sveučilištu u Trentu, Italija. Doktorsku disertaciju pod nazivom Zapošljavanje društvenih manjina u javnoj upravi obranila je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2016. godine te stekla znanstveni stupanj doktorice znanosti.

U razdoblju od studenog1999. do svibnja 2005. radila je u Hrvatskom helsinškom odboru za ljudska prava. Od studenog 2005. do studenog 2006. radila je u Hrvatskom pravnom centru, a zatim kraće vrijeme sudjelovala kao savjetnica na projektu CARDS 2003. Od siječnja 2007. do prosinca 2011. radila je na Društvenom veleučilištu u Zagrebu kao predavačica, a od 2012. godine radi kao predavačica na Katedri za upravnu znanost na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Aktivno sudjeluje u znanstvenom, nastavnom i stručnom radu. Objavila je više znanstvenih i stručnih radova samostalno i u koautorstvu.

Članica je Instituta za javnu upravu. Aktivno se služi engleskim i talijanskim jezikom.

Uže područje znanstvenog interesa obuhvaća upravljanje ljudskim potencijalima u javnoj upravi, sudjelovanje manjina u javnoj upravi, lokalnu i regionalnu samoupravu, javne službe, upravne reforme.




Jasna Prka

Osnovnu i srednju upravnu školu (zanimanje: upravni referent) završila u Bjelovaru. Upravni studij na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završila 1987. godine, a zvanje diplomiranog pravnika na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stekla 1991. godine.

Vježbenički staž odradila u Gradskom uredu za upravu i pravosuđe (svibanj 1992.), a državni stručni ispit položila u ožujku 1993. godine te u Gradskom uredu za upravu i pravosuđe postavljena u zvanje samostalnog upravnog referenta.

Temeljem sporazuma o rasporedu između pomoćnika pročelnika Gradskog ureda za upravu i pravosuđe i ministra uprave u listopadu 1993. premještena u Ministarstvo uprave. U Ministarstvu uprave obavljala poslove samostalnog upravnog referenta u Odjelu za upravno-pravne poslove, savjetnika i višeg savjetnika u Odjelu za upravno-pravne poslove, a u siječnju 1999. imenovana na položaj načelnika Odjela za udruge, političke stranke, zaklade i fundacije u Ministarstvu uprave. Tijekom rada u Ministarstvu uprave sudjelovala u pripremi Zakona o udrugama i Zakona o zakladama i fundacijama, objavljivala stručne radove u „Informatoru“ na temu udruga, političkih stranka i zaklada, bila članicom Državne ispitne komisije i ispitivačicom za posebni dio ispita Ustavno uređenje i sustav državne uprave.

Na dužnost pročelnice Odjela za pravne i opće poslove u Uredu predsjednika Republike Hrvatske imenovana odlukom predsjednika Republike Hrvatske u travnju 1999., a u ožujku 2004. odlukom predsjednika Republike Hrvatske imenovana na dužnost pročelnice Odjela za pravne i kadrovske poslove. U Uredu predsjednice Republike Hrvatske od srpnja 2015. obavlja poslove pomoćnice glavne tajnice u Službi za pravne i kadrovske poslove. Područje stručnog rada je službeničko i radno pravo, upravljanje ljudskim potencijalima, ustavno pravo i politički sustav, priprema normativnih akata iz djelokruga Ureda. Završen niz radionica i stručnih seminara iz područja rada.

Osnivač udruge Institut za javnu upravu te članica Nadzornog odbora Instituta.