Tajništvo instituta

Dr.sc. Nikola Popović, glavni tajnik

Dr.sc. Nikola Popović diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu, magistrirao pravo Europske unije na College of Europe, Bruges, te doktorirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu s temom “Liberalizacija mrežnih djelatnosti u Republici Hrvatskoj”.

Položio je pravosudni ispit. Stalni je sudski tumač za engleski i francuski jezik pri Županijskom sudu u Zagrebu.

Zaposlen je kao član Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti. Prethodno radio kao član Vijeća Agencije za regulaciju tržišta željezničkih usluga, zamjenik predsjednika Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, te član Vijeća za telekomunikacije. Također, radio kao savjetnik u Ministarstvu za europske integracije, odvjetnički vježbenik, te drugim stručnim poslovima.

Sudjelovao kao član u Radnoj skupini za pripremu pregovora Hrvatske sa Europskom unijom u poglavlju prometna politika, te u pripremi propisa iz šireg područja prava tržišnog natjecanja. Bio član Nacionalnog Vijeća za zaštitu potrošača. Vodio nekoliko projekata jačanja upravnih kapaciteta financiranih od Europske unije u Hrvatskoj (CARDS, IPA), te sudjelovao i kao stručnjak u provedbi EU projekata.

Sudjeluje u izvođenju nastave na pojedinim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu. Autor je i koautor više stručnih i znanstvenih radova, te autor knjige Tržišni regulatori quo vaditis ? Član je Akademije pravnih znanosti Hrvatske.




Mag. Tatjana Čorlija Milivojević

Mag. Tatjana Čorlija Milivojević diplomirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1995., a 2000. završila poslijediplomski studij “Europski i međunarodni odnosi” na Sveučilištu u Amsterdamu, Amsterdam School of International Relations. Također. završila je program stažiranja u Europskoj komisiji, Opća uprava za medije i komunikacije (2001.), diplomatski tečaj na Diplomatskoj akademiji pri Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija (2006.) i program za rukovodeće službenike na Državnoj školi za javnu upravu (2012.).

Od 2000. radi u središnjim tijelima državne uprave RH (Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Ured za Udruge Vlade Republike Hrvatske, Ministarstvo uprave) na poslovima vezanim uz proces približavanja Republike Hrvatske Europskoj uniji (jačanje kapaciteta uprave iz različitih područja europskih integracija ), pripremama za punopravno članstvo u EU kroz jačanje kapaciteta uprave te organizacija civilnog društva te regionalnoj suradnji. Trenutno radi kao voditeljica službe za fondove Europske unije u Ministarstvu uprave.

Kao autor ili urednik sudjelovala je u izradi većeg broja publikacija o Europskoj uniji, financijskoj suradnji i programima pomoći Hrvatskoj, elektroničkim medijima i informiranju javnosti u Europskoj uniji i ulozi stipendija u jačanju akademske mobilnosti.




Dr.sc. Jasmina Džinić

Jasmina Džinić diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2006. godine. Doktorsku disertaciju pod nazivom Utjecaj instrumenata unapređenja kvalitete na organizacijsko učenje u upravnim organizacijama obranila je na istom fakultetu 2014. te stekla znanstveni stupanj doktorice znanosti.

Po završetku diplomskog studija kratko je radila u odvjetničkom uredu te volontirala na Općinskom sudu u Zagrebu. Od studenog 2007. bila je zaposlena kao znanstvena novakinja na znanstvenoistraživačkom projektu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske Europeizacija hrvatske javne uprave: utjecaj na razvoj i nacionalni identitet na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Katedri za upravnu znanost. U ožujku 2012. izabrana je u suradničko zvanje asistentice na istoj Katedri, a od travnja 2014. u statusu je više asistentice. U travnju 2015. izabrana je u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika u znanstvenom području društvenih znanosti – polje prava. Aktivno sudjeluje u znanstvenom, nastavnom i stručnom radu.

Dobitnica je godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu mladim znanstvenicima i umjetnicima za 2011. godinu za znanstveni rad Regulacijska tijela i regulacija: neki problemi u pogledu (ne)donošenja uredbi za izvršenje zakona te međunarodne nagrade Mzia Mikeladze PhD Thesis Award koju dodjeljuje međunarodna organizacija NISPAcee (The Network of Institutes and Schools of Public Administration in Central and Eastern Europe) za doktorske disertacije iz područja javne uprave i javnih politika (za 2015.).

Članica je Instituta za javnu upravu i redovita članica Akademije pravnih znanosti Hrvatske. Aktivno se služi engleskim jezikom, a pasivno francuskim i talijanskim.




Josip Jambrač

Josip Jambrač osnovnu je školu završio u Vrbovcu; srednju školu u Zagrebu, a diplomirao je na Prometnom fakultetu u Zagrebu. Završio je poslijediplomski sveučilišni specijalistički studij na Ekonomskom fakultetu (organizacija i menadžment) i sveučilišni specijalistički poslijediplomski studij javne uprave (javna uprava) Sveučilišta u Zagrebu. Ima tridesetogodišnje radno iskustvo na poslovima projektanta, rukovoditelja tehnologije, direktora zadruge, privatnog poduzetnika i rada u područnoj (regionalnoj) samoupravi na mjestu zamjenika župana Zagrebačke županije za gospodarstvo, a trenutno radi u poduzeću “Podzemno skladište plina d.o.o.” u Zagrebu.

Izlagao je na više konferencija i seminara o mogućnostima korištenja fondova EU, robnim markama, utjecaju lokalne i regionalne samouprave na regionalni razvoj, reformi regionalne samouprave i konkurentnosti lokalne države. Autor je studije o mogućnostima financiranja projekata Zagrebačke županije iz fondova EU i drugih izvora, te rada o fiskalnom kapacitetu lokalnih jedinica, objavljenog u časopisu “Hrvatska i komparativna javna uprava“.

Područje zanimanja je javna uprava, osobito s organizacijsko-upravljačkog aspekta.




Dr.sc. Mirko Klarić

Dr.sc. Mirko Klarić sveučilišni dodiplomski studij prava završio je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Poslijediplomski studij pravnih znanosti upravno – političkog smjera na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio je obranom magistarskog rada pod nazivom Upravno-politički aspekti sustava zdravstvene zaštite.

Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranio je doktorsku disertaciju pod nazivom „Novo europsko shvaćanje javnih službi“. Od 2001. godine radi na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, u svojstvu znanstvenog novaka na istraživačkom projektu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, pod nazivom “Novo hrvatsko kazneno zakonodavstvo i prava čovjeka”, te asistenta na Katedri za upravnu znanost. Od 2007. godine u svojstvu znanstvenog novaka angažiran je na istraživačkom projektu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, pod nazivom „Regionalizacija Hrvatske u kontekstu europskih integracija“

U znanstveno zvanje znanstvenog suradnika i znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2009. godine. U znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika i znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora izabran je 2013. godine.

Bio je stručni suradnik u izradi Pravnog leksikona, Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Autor je 40 znanstvenih i stručnih radova. Sudjelovao je na više međunarodnih i domaćih znanstvenih i stručnih skupova. Bio je na studijskim boravcima na Cleveland State University i Kent State University, SAD, te na Frei Universität u Berlinu i Europa-Universität Viadrina u Frankfurtu na Odri, SR Njemačka.

Sudjeluje u svim oblicima nastave koji se izvode na stručnom i diplomskom studiju, kao i na poslijediplomskim studijima Pravnog fakulteta u Splitu, a kao vanjski suradnik sudjeluje u izvođenju nastave na Sveučilišnom odjelu zdravstvenih studija na Sveučilištu u Splitu. Prodekan je Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Redoviti je član Hrvatske akademije pravnih znanosti. Član je Instituta za javnu upravu. Član je uredništva časopisa Hrvatska javna uprava. Bio je vanjski član je Odbora za lokalnu samoupravu Hrvatskog sabora u sedmom sazivu Hrvatskog sabora za mandatno razdoblje 2011-2015. Član je Povjerenstva za izradu nacrta Plana upravljanja povijesnom jezgrom Splita, zadužen za pravna pitanja. Koordinator je ispred Pravnog fakulteta u Splitu za suradnju sa International Association of Schools and Institutes of Public Administration.

Trenutno se bavi javnim službama u Europskoj Uniji, organizacijom državne uprave, njezinim reformama i odnosom prema političkoj vlasti, pravnim aspektima zaštite podataka, političkim, pravnim i upravnim implikacijama decentralizacije i regionalizacije te pitanjem jačanja političkih, pravnih i upravnih kapaciteta jedinica lokalne i regionalne samouprave.




Boris Milošević

Boris Milošević diplomirao je na Pravnom fakultet u Rijeci 2000. godine, a od 2011. je polaznik Poslijediplomskog studija “Javno pravo i javna uprava”. Ima položen pravosudni ispit.

Trenutno obnaša dužnost pomoćnika ministra u Ministarstvu uprave, zaduženog za Upravu za politički sustav, državnu upravu te lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Predsjednik je Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za granice jedinica lokalne samouprave te član više stručnih radnih skupina za izradu nacrta prijedloga zakona Ministarstva uprave. Prije toga, bio je zaposlen na Općinskom sudu u Benkovcu 2002-2005., Španjolskoj organizaciji „Pokret za mir“ 2005-2007., Općini Kistanje 2007-2008., Srpskom narodnom vijeću 2008-2011.

Polaznik je brojnih edukacija za zaštitu ljudskih prava i član Upravnog vijeća Centra za ljudska prava od 2010. - 2012.

Vanjski je suradnik Studijskog centra za javnu upravu i javne financije Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Područja rada i zanimanja obuhvaćaju izborni sustav, prava manjina, državnu upravu, lokalnu i regionalnu samoupravu te javne službe.




Dr.sc. Tereza Rogić Lugarić

Doc. dr. sc. Tereza Rogić Lugarić rođena je 1975. godine u Rijeci, Republika Hrvatska. Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 1999. godine a magistrirala 2005. godine na temu „Financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i granice decentralizacije. Doktorsku disertaciju na temu «Razvojne tendencije financiranja velikih hrvatskih gradova» obranila je 2010. godine.

Do sada je bila istraživač na više znanstvenih i stručnih međunarodnih i domaćih projekata. Član je Akademije pravnih znanosti, Instituta za javnu upravu, Centra za demokraciju i pravo „Miko Tripalo“ te uredništva znanstvenog časopisa „Hrvatska komparativna i javna uprava“. Recenzent je u časopisima „Društvena istraživanja“, „Financijska teorija i praksa“, „Hrvatska i komparativna javna uprava“, „Zagrebačka pravna revija“.

Trenunto je zaposlena na Pravnom fakultetu, Katedri za financijsko pravo i financijsku znanost, u zvanju docenta. Nastavnik je na predmetima na Pravnom fakultetu, Studijskom centru za javnu upravu i javne financije te poslijediplomskim studijima „Fiskalni sustav i fiskalna politika“, „Javno pravo i javna uprava“ i „Socijalna politika“.

Sudjelovala je na više domaćih i stranih znanstvenih i stručnih skupova, objavila nekoliko znanstvenih i stručnih radova samostalno i u koautorstvu iz matičnog područja te tri knjige i jedna udžbenik. Od stranih jezika dobro vlada engleskim i francuskim jezikom, služi se njemačkim i talijanskim. Područja od interesa uključuju javne financije, proračunsko pravo, porezno pravo, fiskalni federalizam.




Doc.dr. sc. Frane Staničić

Doc. dr. sc. Frane Staničić diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2006., adoktorirao na istom fakultetu 2011. na temu: „Razvoj instituta izvlaštenja u Hrvatskoj“.

Trenutno je docent na Katedri za upravno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, na kojoj je bio asistent (2006.-2011.) i viši asistent (2011.-2012.). Kao vanjski suradnik radio je u Ministarstvu znanosti obrazovanja i športa na rješavanju žalbi u predmetima priznavanja istovrijednosti stranih diploma (2007./2008.).

Predaje na pravnom studiju, studiju socijalnog rada, stručnom i specijalističkom diplomskom stručnom studiju javne uprave i stručnom poreznom studiju Pravnog fakulteta u Zagrebu. Predaje na doktorskom studiju Javno pravo i javna uprava. Predaje i Upravno pravo na Visokoj policijskoj školi pri Ministarstvu unutarnjih poslova. Mentor je 56 diplomskih i završnih radova. Recenzirao je pet znanstvenih radova.

Tajnik je poslijediplomskog sveučilišnog i specijalističkog studija Javno pravo i javna uprava i član ispitnog povjerenstva Komore poreznih savjetnika. Sudjeluje kao stručni recenzent područja "Sustav državne uprave" i kao član radnih skupina za izradu državnih stručnih ispita za područja "Osnove Europske Unije" i "Osnove upravnog postupka i uredsko poslovanje". Član je radne skupine za izradu Zakona o komasaciji te je bio pridruženi član radne skupine za izradu Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade.

Objavio je (ili su prihvaćeni za objavu) četrnaest znanstvenih radova, devet stručnih radova te dvanaest prikaza i drugih radova. Sudjelovao je u tri znanstveno-istraživačka projekta, od kojih je jedan međunarodni.

Područja znanstvenog rada i interesa obuhvaćaju upravni postupak, upravni spor, izvlaštenje i druga javnopravna ograničavanja vlasništva, regulatorne agencije, pravni položaj vjerskih zajednica i dr.




Tomislav Vračić

Tomislav Vračić je već deset godina u državnoj službi. Po struci je diplomirani ekonomist. Trenutno je zaposlen u Ministarstvu uprave, kao načelnik sektora za infrastrukturu u Upravi za e-Hrvatsku. Prije toga osam godina radio je u Središnjem državnom uredu za e-Hrvatsku, a zadnja funkcija je bila zamjenik državnog tajnika. Gotovo cijelu karijeru posvetio je pitanjima razvoja elektroničke uprave i modernizacije javne uprave pri čemu surađuje s domaćim i stranim stručnjacima.

Neki od glavnih projekata u kojima je sudjelovao su: HITRO.HR, HITROREZ, HITRONet, Središnji državni portali Mojauprava i gov.hr, Strategija e-uprave, Strategija reforme državne uprave, Partnerstvo za otvorenu vlast itd.

Sudjeluje i kao stručnjak u radnim tijelima Europske komisije: u Skupini visokih predstavnika za e-Upravu, Vijeću Programa - Interoperabilna rješenja za europsku javnu upravu, Vijeću Programa podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija, Ekspertnoj skupine za otvorene javne podatke itd.

Pored redovnog posla, obavlja funkciju predsjednika Upravnog vijeća CARNet-a te surađuje u nastavi na Pravnom fakultetu i Visokoj školi za primijenjeno računarstvo, a uskoro vjerojatno i na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Koautor je nekoliko stručnih članaka iz područja elektroničke uprave i elektroničkog poslovanja.