Predavanja profesora Benedikta Speera

18.12.2015.
Predavanja profesora Benedikta Speera

U ponedjeljak 14. prosinca 2015. na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Benedikt Speer, profesor Škole za menadžment austrijskog Sveučilišta primijenjenih znanosti u Koruškoj, održao je dva gostujuća predavanja na temu Austria in the European Union: European Competences for the civil service i Impact orientation as a model for budgetary and administrative reform in Austria.

Prvo predavanje je bilo namijenjeno studentima druge godine stručnog studija javne uprave na studijskom centru za javnu upravu i javne financije Pravnog fakulteta u Zagrebu dok je drugo predavanje bilo otvorenog tipa te su njemu prisustvovali predstavnici akademske zajednice, više desetaka studenta javne uprave i zainteresirani građani.

U prvom predavanju namijenjenom studentima predmeta Europski upravni prostor i nacionalna uprava, prof. Speer je objasnio status Austriju unutar Europske unije, posebno se osvrćući na činjenicu da je Austrija mala zemlje te se stoga kvalitetnim kadrovima mora boriti za vlastito pozicioniranje unutar EU. Profesor je prikazao austrijski službenički sustav, njegove temeljne komponente te kako je proces europskih integracija utjecao na njegovo mijenjanje. Tako je npr. Austrija morala otvoriti vlastitu državnu upravu državljanima drugih zemalja članica te rodno izjednačiti mogućnost sudjelovanja muškaraca i žena u oružanim snagama. Profesor je istaknuo da Austriji nedostaje dovoljno kvalitetnih kadrova koji bi bili u mogućnosti sudjelovati u radu europskih institucija i predstavljati Austriju, ali se isto tako nakon određenog perioda vratiti raditi u austrijsku upravu i prenijeti usvojenu dobru praksu. Zbog toga sve austrijske zemlje stavljaju sve veći naglasak na specifično obrazovanje za javnu upravu. Profesor je izvršio i usporedbu Hrvatske i Austrije te naglasio da Hrvatska može mnogo toga naučiti iz austrijskog primjera budući da se radi o maloj i kulturološki bliskoj zemlji. Hrvatska se mora prilagoditi europskim standardima službeničkog prava i veliki naglasak staviti na pripremu vlastitih upravnih službenika za djelovanje u okviru europskih institucija.

U svom drugom predavanju, prof. Speer razložio je modernizaciju upravljanja proračunom koja se provodi u Austriji na temelju „Impact Orientation“ modela. Austrija kao složena država podijeljena je na 9 zemalja odnosno saveznih država, 80 distrikta, 15 gradova i 2100 općina. U ovakvoj administrativnoj podjeli, pojedine teritorijalne jedinice, a osobito male općine, teško mogu pružiti građanima osnovne javne usluge. Reforma je pokrenuta saveznim Zakonom o proračunu iz 2009. u uvjetima kontinuirane proračunske krize. Zakonom se htjelo promijeniti pristup proračunu, od tradicionalnog shvaćanja koji naglasak stavlja na inpute na pristup koji polazi od rezultata i ishoda koji se žele postići, a s ciljem povećanja efikasnosti i transparentnosti javne uprave.

Reforma se bazirala se na tri stupa: upravljanju s naglaskom na ishode, financijskom upravljanju s naglaskom na ishode i evaluaciji postignutih rezultata. Upravljanje s naglaskom na ishode baziralo se na formuliranju višegodišnjih planova na razini svakog ministarstva pojedinačno, primjenu planova uz praćenje radnog izvršenja i intervjue državnih službenika te evaluaciji učinaka planova. Prof. Speer objasnio je kako je ova reforma trebala donijeti korist različitim akterima: parlamentu jer je trebala pojačati transparentnost i odgovornost ministara za neprovedbu definiranih ciljeva čime bi se jačao parlamentarni nadzor nad izvršnom vlasti; ministrima jer je reforma trebala omogućiti lakše definiranje ciljeva te opravdanje političkih prioriteta; službenicima u javnoj upravi jer je reforma značila približavanje građanima i kontinuirani kontakt sa političarima; općoj javnosti jer je reforma trebala omogućiti bolje razumijevanje procesa u državnoj upravi te povećanje participacije.

Prof. Speer potom je evaluirao učinke reforme: prvi rezultati pokazali su kako je opseg reforme podcijenjen te je zanemaren njen formalistički i tehnokratski karakter, a kao najveći problem pokazalo se samo definiranje željenih rezultata i ishoda, teško uspostavljanje uzročno-posljedičnog slijeda između poduzetih radnji i učinaka, nedovoljno varijabli za evaluaciju, vanjski utjecaji i kratko vrijeme provedbe. Reforma zasad nije polučila nikakve uštede, a provedba je bila izrazito skupa. Utvrđeno je također da nedostaje koordinacije, kako horizontalne (između ministarstvima) tako i vertikalne (unutar ministarstava). Provedbom ankete među službenicima koji su se zalagali za reformu utvrđeno je da su oni još uvijek umjereno optimistični u odnosu na potencijale reforme no ujedno i izrazito nezadovoljni dosadašnjim rezultatima iste. Prof. Speer zaključno je istaknuo kako su u provođenju reforme bili zanemareni utjecaji ljudskih potencijala kao i vanjski utjecaji.

U raspravi koja je uslijedila, sudionike je zanimalo što je sa nižim razinama od savezne, kako su Austrijanci evaluirali svoj model te jesu li uzeli druge modele reformi u obzir, kako je reforma promijenila odnos između političara i državnih službenika kao profesionalaca, postoje li sličnosti između njemačke i austrijske reforme, tko vrši unutarnji nadzor reforme te kako vrijednosti u javnoj upravi determiniraju narav i uspješnost reformi.