Novi broj časopisa "Hrvatska i komparativna javna uprava"

Objavljen je novi broj 1/2022 časopisa Hrvatska i komparativna javna uprava - Croatian and Comparative Public Administration.

U ovom broju časopisa, prvom pod uredničkim vodstvom novog glavnog urednika izv. prof. dr. sc. Vedrana Đulabića, objavljeno je šest znanstvenih radova i jedan prikaz knjige. Svi objavljeni tekstovi su na engleskom jeziku. Radovi su svrstani u tri rubrike koje odražavaju osnovne teme i ukazuju na multidisciplinarnost časopisa.

U prvoj rubrici, posvećenoj upravnopravnim temama, P. Kovač analizira i uspoređuje tradicionalna i suvremena, europski orijentirana, načela upravnog postupka u zemljama srednje i istočne Europe (Hrvatskoj, Sloveniji, Češkoj i Mađarskoj). K. Štemberger zaključuje prvu rubriku s radom u kojem analizira pravne dileme i probleme koncesijskog prava u Sloveniji u svjetlu komparativnih rješenja u hrvatskom, talijanskom i češkom pravu.

Radovi u drugoj rubrici bave se temama europeizacije i europske integracije. F. Akyildiz piše o dugotrajnom i nikad završenom procesu pridruživanja Turske Europskoj uniji i prilagodbama turskog političko-upravnog sustava europskim zahtjevima, posebno se fokusirajući na nekoliko važnih načela europskog upravnog prostora: otvorenost, odgovornost i transparentnost javne uprave. G. Lalić Novak i T. Giljević analiziraju upravljanje migracijama i azilom, kao i relevantni institucionalni okvir u Poljskoj, Mađarskoj, Hrvatskoj i Sloveniji. Institucionalni razvoj i promjene u upravljanju navedenim procesima tumače se povijesnim nasljeđem s jedne i procesom europeizacije s druge strane.

Treća rubrika u ovom broju posvećena je lokalnim službama. M. Dmytryshyn prezentira inovativan način upravljanja nekretninama u vlasništvu jedinica lokalne samouprave koji podrazumijeva uključivanje javnosti u procjenu njihove vrijednosti. Z. Babić i Z. Šućur analiziraju politike, mjere i rashode hrvatskih županija u sektoru socijalne zaštite i socijalne skrbi te dolaze do zaključka kako se prisutne ekonomske nejednakosti među županijama zakonomjerno preslikavaju i na socijalne nejdnakosti jer su socijalni rashodi najniži upravo u ekonomski najdepriviranijim područjima.