Knjiga predstavlja međunarodni zbornik znanstvenih i stručnih radova, od koji je jedanaest predstavljeno na savjetovanju Instituta za javnu upravu održanom u Zagrebu 11. svibnja 2010. pod nazivom "Novi Zakon o upravnim sporovima i nova organizacija upravnog sudovanja", te dva rada koja daju dodatni uvid u suvremene europske trendove i standarde sudske kontrole javne uprave.
Četiri rada (I.Koprić, J.M. Woehrling, R. Winkler, Š. Stažnik, na različite načine i neposredno analiziraju europske standarde upravnosudske kontrole uprave te europeizaciju hrvatskog sustava upravnog sudovanja. Praksu Vrhovnog suda RH kojom se osigurava suđenje u razumnom roku analizira D. Lukanović Ivanišević; B. Britvić Vetma analizira upravno sudovanje u Francuskoj i mogućnostima primjene francuskih iskustava u hrvatskoj praksi; N. Popović i D. Maričić ispituju mogućnosti spajanjua postupka pred nezavisnim regulacijskim tijelima razvijenima pod europeizacijskim utjecajem s postupkom sudskog nadzora od strane upravnih sudova. O povijesnom razvoju upravnog sudovanja u Hrvatskoj piše D.Medvedović, dok D. Đerđa i Z. Pičuljan pišu o nastanku i temeljnim institutima novog Zakona o upravnim sporovima. Različite aspekte sudskog postupka pred upravnim sudovima ispituju LJ. Karlovčan Đurović (prvostupanjski upravni spor), I. Vezmar Barlek (drugostupanjski spor) i G. Marušić Babić (izvršenje sudskih odluka donesenih u upravnom sporu). Moguće problematične situacije u tijeku upravnog i upravnosudskog postupka analizira B. Ljubanović.
Knjiga predstavlja zbornik radova izloženih na savjetovanju Narodnih novina i Instituta za javnu upravu održanog u studenome 2009. godine u Zagrebu, a objavljena je u zajedničkom izdanju tih dvaju nakladnika. Sadrži deset priloga, odnosno radova prof. dr. sc. Ivana Koprića, doc. dr. sc. Gordane Marčetić, doc. dr. sc. Borisa Ljubanovića, mr. sc. Teodora Antića, mr. sc. Vedrana Đulabića, Štefice Stažnik, Ljiljane Karlovčan-Đurović, Milana Stipića i Gorana Matešića. Obrađene su teme općeg upravnog postupka kao specifičnog oblika tehnologije upravnog djelovanja, utjecaja Europskog suda za ljudska prava na ubrzavanje upravnih postupaka s obzirom na novi Zakon o općem upravnom postupku, odnosu novog Zakona o općem upravnom postupku i Zakona o upravnim sporovima koji je u zakonodavnoj proceduri, mogućem ubrzavanju upravnih postupaka na primjeru vrlo složenih upravnih predmeta u postupku restitucije, primjeni novog Zakona o općem upravnom postupku u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, primjeni upravnih ugovora u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, odnosu novog ZUP-a prema novom službeničkom pravu na državnoj razini i na razini lokalne samouprave, odnosu općeg upravnog postupka i inspekcijskog nadzora, primjeni ZUP-a u nezavisnim regulacijskim tijelima, i drugim praktičnim područjima i temama.
U ovoj knjizi ponajbolji hrvatski znanstvenici i upravni eksperti obrađuju različite aspekte i pitanja decentralizacije u Hrvatskoj, uz obradu međunarodnih pravnih izvora i iskustava drugih zemalja. Temeljna svrha svih tekstova je ispitati u kojoj je mjeri hrvatsko zakonodavstvo usklađeno s odredbama Europske povelje o lokalnoj samoupravi. Obrađene su teme teritorijalne organizacije lokalne samouprave, lokalnih poslova, decentralizacije u pojedinim društvenim službama (školstvo, zdravstvo, socijalna skrb, socijalno stanovanje), financiranja lokalnih jedinica, lokalnih političkih izbora, međunacionalnih odnosa i sudjelovanja nacionalnih manjina u lokalnoj samoupravi, lokalnih službenika i njihovog pravnog statusa, zaštite prava građana te odnosa lokalnih jedinica sa tijelima središnje državne vlasti i uprave. Radove su napisali Stjepan Ivanišević, Željko Pavić, Dragan Medvedović, Jure Šimović, Vlado Puljiz, Jasna Omejec, Ivan Koprić, Hrvoje Arbutina, Gojko Bežovan, Siniša Zrinšćak, Gordana Marčetić, Ivan Šprajc, Juraj Hrženjak, Helena Masarić i Vjera Ljubanović. Knjiga je objavljena na engleskom jeziku, ali su dodani sažeci na hrvatskom i na njemačkom jeziku. Knjiga je opremljena kazalima autora i pojmova. Sunakladnik je Hrvatski pravni centar iz Zagreba.
Eminentni inozemni i hrvatski autori pišu o suvremenim upravnim reformama, sustavima upravnog obrazovanja, suvremenim problemima arhiviranja elektronskim dokumentima, upravljanju zapisima, pristupu podacima javnog sektora, elektronskoj upravi i drugim pitanjima upravnog razvoja u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Švicarskoj, Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj. Radove su napisali Eugen Pusić, Hellmut Wollmann, Christian Brünner, Gorazd Trpin, Marc Gjidara, Neven Šimac, Željko Pavić, Gordana Marčetić, Andreas Kellerhals Maeder, Maria Guercio, Michael Wettengel, Senko Pličanič, Vladimir Žumer, Jozo Ivanović, Robert Blažević, Josip Kolanović, Dragan Medvedović, Alen Rajko i Ivan Koprić. Radi lakšeg snalaženja knjiga je opremljena kazalom imena i kazalom pojmova. U knjigu uvodi predgovor priređivača. Hrvatsko izdanje knjige pod nazivom "Modernizacija hrvatske uprave" je rasprodano. Radi lakše prezentacije i dostupnosti inozemnoj publici ta je knjiga 2003. godine objavljena i na engleskom jeziku (Modernisation of the Croatian Public Administration). Sunakladnici su Pravni fakultet u Zagrebu i Konrad Adenauer Stiftung.