Na izbornoj sjednici Skupštine Instituta održanoj 28. travnja 2008. izabrano je novo Tajništvo Instituta u sastavu Slavica Banić, glavna tajnica, Greta Augustinović-Pavičić, mr. sc. Vedran Đulabić, Ljiljana Karlovčan-Đurović, doc. dr. sc. Gordana Marčetić, Davor Ljubanović, mr. sc. Zoran Pičuljan, Branimir Posavec i Gordan Radin. Tajništvo je održalo šest sjednica, i to 19. lipnja 2008., 1. listopada 2008., 10. prosinca 2008., 21. svibnja 2009., 1. listopada 2009., te 12. prosinca 2009. Niti jedna sjednica nije bila odgođena zbog nedostatka kvoruma, ali je sudjelovanje članova Tajništva bilo neujednačeno. Na istoj sjednici izabran je i Nadzorni odbor Instituta u sastavu Davorin Mlakar, predsjednik, Đurđa Barić-Dakić i Jasna Prka. Izabran je i predsjednik Instituta, prof. dr. sc. Ivan Koprić.
Tijela Instituta djelovala su aktivno i uspješno, nastojeći proširiti članstvo Udruge te njezin utjecaj u zajednici, ojačati kapacitete djelovanja te razviti niz tradicionalnih i novih aktivnosti Instituta. Suradnja Tajništva, Nadzornog odbora i predsjednika bila je primjerna. Mnoštvo aktivnosti provedeno je koordinacijom i djelovanjem članova tih tijela i bez formalnog sazivanja sjednica, što je osiguralo fleksibilniji pristup, brže reagiranje i općenito vrlo dobre rezultate djelovanja Udruge.
Ustrojena je nova evidencija članova Instituta, koja je djelomično objavljena na web stranici http://www.iju.hr. Na popisu članova je blizu 300 članova, s tim da je među njima, od svibnja 2010. i Udruga gradova kao prvi institucionalni član. Tijekom zadnje dvije godine broj članova narastao za stotinjak. Umrli su istaknuti članovi Instituta, akademik Eugen Pusić te predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske u mirovini Jadranko Crnić.
Institut je preko svoje nove, znatno modernije web stranice stavio na raspolaganje mnoštvo stručne literature i drugih izvora, od članaka iz časopisa Hrvatska javna uprava, preko power point prezentacija sa savjetovanja do informacija o novim publikacijama i aktualnim događajima. Web stranica je dobro korištena od velikog broja korisnika iz zemlje i inozemstva. Ostvarena je suradnja s web portalom Polis (http://www.polis.hr). Urednik web stranice je Marko Kovačić.
Institut ima novi vizualni identitet koji omogućuje lakšu prepoznatljivost.
U rujnu 2008. su na prijedlog Instituta u odbore Hrvatskog sabora izabrani prof. dr. sc. Dragan Medvedović (Odbor za zakonodavstvo) i prof. dr. sc. Ivan Koprić (Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav). Na prijedlog Instituta je za članicu, a kasnije i za predsjednicu Etičkog povjerenstva od strane Vlade Republike Hrvatske izabrana doc. dr. sc. Gordana Marčetić. U rujnu 2010. je na prijedlog Instituta za člana Povjerenstva za decentralizaciju Vlade Republike Hrvatske izabran prof. dr. sc. Ivan Koprić.
Institut je, zajedno s još 12 drugih eminentnih visokoškolskih, znanstvenih i stručnih organizacija, osnivačem – zakladnikom Zaklade „Dr. sc. Jadranko Crnić“. Među njima su sva četiri pravna fakulteta u zemlji, znanstveno-stručne pravne udruge i komore, kao i Grad Zagreb. Zakladu podupiru i drugi subjekti, počevši od Ustavnog, Vrhovnog i Upravnog suda do određenih jedinica lokalne samouprave. Zaklada djeluje od 2010., sukladno odredbama Ugovora o osnivanju. Posebno smo zadovoljni da je među glavnim inicijatorima i voditeljima aktivnosti oko osnivanja Zaklade bio naš član i član Tajništva, mr. sc. Zoran Pičuljan, koji je također izabran za predsjednika Zakladne uprave.
Od 2009. u okviru Instituta djeluje Sekcija prvostupnika javne uprave, s ciljem promicanja upravne struke, popularizacije studija javne uprave, povezivanja prvostupnika javne uprave, proučavanja stručnih upravnih tema i poticanja prvostupnika javne uprave na daljnje formalno obrazovanje i stručno usavršavanje. Sekcija je okupila solidan broj članova, a tajnik Sekcije je Marko Glamočak. Članovi Tajništva Sekcije su, pored tajnika, još i Damir Mikolji, Jelena Jukić, Vesna Rajić i Danijel Pešt.
Sekcija prvostupnika je dosad organizirala četiri stručne tribine, i to:
Sve su tribine bile iznimno dobro posjećene, a rasprava je imala visoku stručnu razinu.
Sekcija lobira za osnivanje diplomskog specijalističkog ili sveučilišnog studija javne uprave kojim bi se otvorila vertikalna prohodnost obrazovanja za javnu upravu.
Institut je organizirao još tri tribine, i to:
Sve su tribine bile iznimno dobro posjećene, a rasprava na njima dinamična i plodna. Zaključci tribine o Strategiji reforme državne uprave bili su dostavljeni Vladimiru Šeksu, u svojstvu predsjednika tadašnjeg Nacionalnog vijeća za vrednovanje modernizacije državne uprave.
Zajedno s tribinama Sekcije prvostupnika i onim ranije održanim, broj tribina se popeo na 26.
U proteklom je razdoblju Institut samostalno ili zajedno s partnerima organizirao četiri savjetovanja, i to:
Za sva savjetovanja bili su pripremljeni pisani materijali koji su distribuirani na elektroničkim nosačima, kao i power point prezentacije koje su naknadno postavljene na web stranicu Instituta. Za savjetovanje održano u suorganizaciji s Narodnim novinama bila je otisnuta posebna knjiga. Financijski učinci svih savjetovanja bili su pozitivni, osim savjetovanja o novom Zakonu o upravnim sporovima.
Zajedno s ova četiri, ukupni broj savjetovanja koja je Institut održao od osnivanja popeo se na sedam.
Sa dvaju od spomenuta četiri savjetovanja objavljene su knjige. Riječ je o sljedećim knjigama:
U tijeku je priprema još dviju knjiga – zbornika radova sa savjetovanja, i to:
Institut je suorganizirao međunarodni skup koji se održao u Zagrebu 4. i 5. studenoga 2008. pod nazivom 3. Regionalna radionica o reformi državne uprave u području upravljanja ljudskim potencijalima na Zapadnom Balkanu. Uvodna izlaganja održali su prof. dr. sc. Ivan Koprić i doc. dr. sc. Gordana Marčetić. Suorganizatori su bili UNDP Bratislava, Zajednica praktičara u području upravljanja ljudskim potencijalima na Zapadnom Balkanu te Središnji državni ured za upravu Republike Hrvatske. Na skupu je sudjelovalo više od 100 sudionika iz sedam zemalja regije (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Srbija i Hrvatska kao domaćin), kao i eksperti Sigme i UNDP-a.
Institut se sprema suorganizirati međunarodnu znanstvenu konferenciju u Dubrovniku u lipnju 2011. Među glavnim temama bile bi reforma javne uprave u jugoistočnoj Europi, kao i lokalna samouprava i decentralizacija. Suorganizatori bi bili Hrvatsko politološko društvo te istraživački odbori Međunarodne politološke organizacije (IPSA) za javne politike i upravu (RC 32) te za komparativno proučavanje lokalne politike i samouprave (RC 05). Moguće je uključivanje i drugih partnera.
Članovi Instituta za javnu upravu sudjelovali su, preko Instituta, a temeljem ugovora o poslovnoj suradnji sa Središnjim državnim uredom za upravu od 30. lipnja 2008., u pripremi publikacija za Regionalnu školu za javnu upravu (ReSPA, Danilovgrad, Crna Gora), novoutemeljenu međunarodnu organizaciju sa svrhom stručnog usavršavanja javnih službenika u regiji Zapadnog Balkana (http://www.respaweb.eu). Riječ je o sudjelovanju u pripremi publikacija:
Koordinator za međunarodnu suradnju Instituta je Tijana Vukojičić, koja je ujedno u stalnom kontaktu s Regionalnim centrom za reformu javne uprave u Ateni, Grčka (http://www.rcpar.org).
U proteklom je razdoblju Institut pokrenuo Biblioteku Priručnici za stručno usavršavanje u kojoj su dosad objavljena tri priručnika, dok je jedan u pripremi. Urednik Biblioteke je mr. sc. Vedran Đulabić, kojega u razdoblju 2010/2011. mijenja doc. dr. sc. Anamarija Musa. Riječ je o sljedećim publikacijama:
U tijeku su dogovori s Centrom za stručno usavršavanje Ministarstva uprave, kako bi se Institut eventualno uključio kao priređivač priručnika za polaganje državnog stručnog ispita, kao i drugih priručnika, a njegovi članovi kao autori priručnika.
U proteklom je razdoblju za menadžera za projekte imenovan Danijel Pešt.
Na poticaj Ministarstva uprave Institut je sudjelovao u organizaciji pet seminara na temu priprema za početak primjene novog Zakon o općem upravnom postupku koji su održani u prosincu 2009. u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu, uz financiranje OECD-Sigme. Budući da nije bila moguća institucionalna suradnja zbog krutih pravila OECD-a, ugovori su bili zaključeni izravno s ekspertima koji su bili predloženi od strane Instituta.
Institut je uspješno nastavio objavljivati znanstveno-stručni časopis Hrvatska javna uprava, koji se objavljuje u sunakladništvu s Novim informatorom, Pravnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Društvenim veleučilištem u Zagrebu. Nakon obnove časopisa počevši od broja 1/2006. svi brojevi izlaze redovito svaka tri mjeseca, krajem ožujka, lipnja, rujna i prosinca. Prosječno se godišnje objavi oko 1.100 do 1.200 stranica znanstveno-stručnih priloga. Objavu sufinancira, doduše u relativno malom dijelu, i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Znanstveni radovi, u prosjeku 3-4 po jednom broju, dvostruko se anonimno recenziraju, s tim da je najmanje jedna recenzija za svaki rad inozemna. Časopis ima u prosjeku oko 180 pretplatnika, dok se manji broj primjeraka razmjenjuje sa znanstvenim institucijama u zemlji i inozemstvu. Radovi se referiraju u pet uglednih europskih i svjetskih baza, i to:
Časopis ima međunarodno uredništvo koje sačinjava 18 uglednih profesora iz inozemstva, dok domaće uredništvo sačinjava 20 znanstvenika i eksperata iz različitih institucija. Izvršni urednik je mr. sc. Vedran Đulabić, pomoćnik glavnog urednika za stručne sadržaje mr. sc. Zoran Pičuljan, a glavni i odgovorni urednik prof. dr. sc. Ivan Koprić. Uredništvo ima posebnu e-mail adresu urednistvo_hju@yahoo.com na koju se mogu slati prilozi za objavu.
U časopisu se ažurno objavljuju najave i prikazi savjetovanja i tribina, te tekstovi o radu Instituta. Tako su o djelovanju Instituta objavljeni tekstovi:
U ovom Izvješću valja posebno spomenuti i podršku koju djelovanju Instituta daje Sanja Nimac, kao jedan od glavnih oslonaca institucije. Bez njezinog marljivog i stalnog angažmana mnoge aktivnosti ne bi bile moguće. U radu Instituta doprinos su dali i mnogi mlađi suradnici, studenti pravnog studija i studija javne uprave. Naravno, glavninu napora iznijeli su članovi, ne samo djelovanjem kroz Institut, nego i širenjem svijesti o ekspertizi kojom Institut raspolaže u mnogim, praktično svakodnevnim situacijama.
Ivan Koprić