IZVJEŠĆE O RADU 2015. - 2017.

Na temelju odredbe članka 18. alineje 5. Statuta Instituta za javnu upravu, podnosim Skupštini Instituta sljedeće

IZVJEŠĆE O RADU INSTITUTA ZA JAVNU UPRAVU U RAZDOBLJU PROSINAC 2015. – PROSINAC 2017. GODINE

Na sjednici Skupštine Instituta održanoj 18. prosinca 2015. Prihvaćeno je Izvješće predsjednika Instituta za razdoblje od studenoga 2013. do studenoga 2015. Ovo novo izvješće odnosi se na razdoblje od 1. prosinca 2015. do 31. prosinca 2017. godine.

Na izbornoj sjednici Skupštine Instituta održanoj 18. prosinca 2015. godine izabrano je Tajništvo Instituta u sastavu doc. dr. sc. Nikola Popović (glavni tajnik), Tatjana Čorlija Milivojević, doc. dr. sc. Jasmina Džinić, Josip Jambrač, izv. prof. dr. sc. Mirko Klarić, Boris Milošević, izv. prof. dr. sc. Tereza Rogić Lugarić, izv. prof. dr. sc. Frane Staničić i Tomislav Vračić.

Za članove Nadzornog odbora Instituta za javnu upravu izabrani su prof. dr. sc. Slaven Ravlić kao predsjednik Nadzornog odbora te doc. dr. sc. Goranka Lalić Novak i Slobodan Ljubišić kao članovi.

Na istoj izbornoj sjednici Skupštine Instituta prof. dr. sc. Ivan Koprić je bio ponovno izabran za predsjednika Instituta, a prof. dr. sc. Gordana Marčetić za zamjenicu predsjednika.

Tajništvo je održavalo svoje sjednice redovito i uredno, i to: 15.1.2016., 22.1.2016. (elektronička sjednica), 23.9.2016., 14.11.2016., 28.2.2017., 17.3.2017. te 17.10.2017. Članovi su prisustvovali sjednicama Tajništva, na svakoj je sjednici sudjelovao i Predsjednik Instituta, a najčešće i Zamjenica predsjednika. Predsjednik, Zamjenica predsjednika i Tajništvu su usko surađivali u konstruktivnoj i kooperativnoj atmosferi. Tajništvo će održati zadnju sjednicu u ovom mandatu neposredno prije sjednice Skupštine Instituta.

Nadzorni odbor održat će sjednicu prije sjednice Skupštine Instituta. Temeljem novog Statuta, a na osnovu kogentne norme Zakona o udrugama, od rujna 2015. Institut ima likvidatora, gđu Boženu Bregović, koja nije član Instituta (niti je to po Zakonu potrebno), a ujedno vodi računovodstvo Instituta temeljem ugovora o djelu.

Institutu je rješenjem Gradskog ureda za opću upravu Grada Zagreba od 5. veljače 2016. Odobren upis promjene naziva na engleskom jeziku (Institute of Public Administration), osoba ovlašenih za zastupanje i Statuta te upis likvidatora u Registar udruga Republike Hrvatske, te je ovjeren Statut usvojen na izvanrednoj sjednici Skupštine održanoj 8. rujna 2015. Time je dovršen proces usklađenja s novim Zakonom o udrugama iz 2014.

Luciji Vranković je ugovor o radu na određeno vrijeme na radnom mjestu koordinatora za projekt „Dijalog za sigurnost – sigurnost za dijalog“ kojeg je korisnik bio Sindikat policije Hrvatske, a partner Institut za javnu upravu prestao s 15. prosincem 2015.

Radi poboljšanja funkcioniranja Instituta za javnu upravu i proširenja njegovih aktivnosti Tajništvo Instituta je 12. lipnja 2014. odlučilo o uvođenju članarine. Pritom je posebno uzeto u obzir da Institut nije nikad u periodu od osnivanja dobio institucionalnu potporu iz sredstava za jačanje institucija civilnog društva, s obrazloženjem da je riječ o stručnoj a ne općoj udruzi. Posljednji put je takav zahtjev sa svom traženom dokumentacijom predan na natječaj u rujnu 2014., ali je opet odbijen. Sredstva dobivena plaćanjem članarine koriste se za postizanje ciljeva Instituta. Iznos članarine utvrđen je na sljedeći način: za fizičke osobe članarina iznosi 100,00 kuna godišnje, za pravne osobe članarina iznosi 1.800,00 kuna godišnje, za umirovljenike članarina iznosi 50,00 kuna godišnje, a za studente preddiplomskih i diplomskih studija članarina iznosi 30,00 kuna godišnje.

Na taj je način uspostavljena ažurirana baza članova Instituta, prema kojoj Institut ima 80 članova krajem 2017. (78 fizičkih i dvije pravne osobe – Udruga gradova u RH i Agencija za znanost i visoko obrazovanje). Plaćanje članarine se ažurno prati, ali zasad nije bilo odluke o isključenju radi neplaćanja članarine. Tajništvo je u proteklom razdoblju primilo nekoliko novih članova temeljem njihovih molbi popraćenih životopisima.

Pojedini članovi Instituta i nadalje su vrlo aktivni u obavljanju raznih društvenih i profesionalnih dužnosti čime pridonose razvoju i profesionalizaciji javne uprave u Hrvatskoj. Prof. dr. sc. Ivan Koprić je bio ponovno imenovan za člana 2016. te 2017., a 2017. ponovno za zamjenika predsjednika Savjeta Partnerstva za otvorenu vlast (2014. nadalje), dok je prof. dr. sc. Gordana Marčetić postala zamjenica člana toga Savjeta. Doc. dr. sc. Anamarija Musa od listopada 2013. godine obavlja dužnost Povjerenice za informiranje Republike Hrvatske s petogodišnjim mandatom. Premda su potkraj 2017. godine prof. dr. sc. Ivan Koprić i izv. prof. dr. sc. Frane Staničić bili od strane Odbora za imenovanja Hrvatskog sabora predloženi za vanjske članove Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora na kraju nisu izabrani te je Odbor za imenovanja poništio svoj prijedlog ne navodeći razloge. Prof. dr. sc. Ivan Koprić je član Upravnog vijeća Državne škole za javnu upravu, ponovno imenovan 2016. te 2017. godine. Još je nekoliko članova Instituta obavljalo javne dužnosti tijekom proteklog mandatnog razdoblja. Institut je za vanjske članove saborskih odbora početkom 2017. predložio sedmero članova Instituta, ali nitko od njih nije imenovan.

U svibnju 2016. je predsjednik Instituta prof. dr. sc. Ivan Koprić dobio Nagradu NISPAcee (Mreže škola i instituta za javnu upravu srednje i istočne Europe, u kojoj je i Institut član) Alena Brunovska za izvrsnost u poučavanju i pedagoškom radu te za doprinos praksi javne uprave i primijenjenim istraživanjima.

U 2016. godini je od pristigla četiri rada za najbolji rad studenata izabran rad Berislava Mancea „Suradnja civilnog društva i javne uprave u postupcima savjetovanja sa zainteresiranom javnošću“. Rad je nagrađen Nagradom Eugen Pusić koja se sastoji od plakete i novčanog dijela. Nagrađeni rad je objavljen u znanstvenom časopisu Hrvatska i komparativna javna uprava br. 1/2017. Još dva od prijavljenih radova objavljena su u istom časopisu Instituta, i to u br. 2/2017. Riječ je o radovima Ivana Lehpamera i Mirne Puđak. Na natječaj za rad mladih znanstvenika nije bilo prijave u 2016. i 2017. U 2017. nije bilo prijave za najbolji rad u kategoriji studenata.

U 2017. Institut je odobrio prvu istraživačku stipendiju za mladog istraživača iz inozemstva u iznosu od 1.000 eura sukladno objavljenom pozivu. Riječ je o dr. sc. Diegu Sanjurjo-García sa Autonomnog sveučilišta u Madridu, Španjolska koji je stipendiju dobio za istraživanje pod naslovom „Exploring the Relationship between Firearm Control Measures and Armed Violence in South East Europe: Albania and Croatia in Comparison”. Istraživač je podnio i molbu da mu se tema i način obrade prilagode te da mu se odobri pisanje rada u suautorstvu sa studentom pete godine pravnog studija Karlom Kožinom. Molba je odobrena, a rad će biti predan na objavu u časopisu Hrvatska i komparativna javna uprava do kraja ožujka 2018. Tijekom 2017. godine rekonstruirana je web stranica Instituta koja i dalje pruža mnoštvo informacija, stručne literature i drugih izvora. Dostupni su članci iz časopisa Hrvatska i komparativna javna uprava, power point prezentacije sa znanstveno-stručnih skupova, okruglih stolova i predavanja, te informacije o novim publikacijama i aktualnim događajima. Web stranica je dobro korištena od velikog broja korisnika iz zemlje i inozemstva, kao i Facebook stranica i Twitter profil Instituta. Facebook stranica Instituta koja je postavljena je u rujnu 2013. povećala je broj pratitelja s 389 krajem studenoga 2015. na 1.073 krajem prosinca 2017. ili za 176%. Na njoj se u pravilu objavljuje dvadesetak informacija, vijesti i najava godišnje, s dobrim dosegom objave. Broj pratitelja Instituta na Twitteru također se stalno povećava te je s 454 krajem studenoga 2015. povećan na 704 krajem 2017. godine (55%).

Radi kriterija ulaska u neke od najprestižnijih baza časopis Hrvatska i komparativna javna uprava trebat će koristiti samostalnu stranicu, koja je već registrirana na domeni www.ccpa-journal.eu te se premještanje sadržaja očekuje tijekom prvih mjeseci 2018. godine. Web stranica časopisa bit će opremljena Open Journal sustavom. Ostaje potreba povezivanja dviju stranica linkom radi mogućnosti da korisnici redovite stranice Instituta budu što lakše preusmjereni na stranicu časopisa. Također ostaje zadatak dopuniti i ažurirati sadržaj engleske verzije web stranice. Na Internetsku stranicu Instituta vezan je blog Administratio Publica kojeg uređuje izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić, a na kojem pored njega tekstove objavljuju i drugi autori (njih desetak, članovi i nečlanovi Instituta: prof. dr. sc. Ivan Koprić, Josip Jambrač, doc. dr. sc. Jasmina Džinić, dr. sc. Dario Čepo, Siniša Kuhar, Daria Dubajić, Sadika Bajutti, i dr.). Blog je otvoren svima koji žele objavljivati kraće osvrte na aktualne teme. U proteklom mandatnom razdoblju objavljena su 24 teksta. Neki su tekstovi imali značajni javni odjek.

Vezano za znanstveno-istraživački rad Instituta, u razdoblju 2015.-2017. godine dovršeni su sljedeći znanstveno-istraživački projekti:

  1. Establishing an operative typology of local governmental systems in Europe, 2014.-2015. Projekt se odvija u okviru istraživačke mreže Observatory on Local Autonomy (OLA). Članovi hrvatskog tima su bili prof. dr. sc. Ivan Koprić i dr. sc. Jasmina Džinić. Njihov zajednički rad Local and Regional Governance in Europe: For a New Comparative Framework / Gouvernance locale et régionale en Europe. Pour un nouveau cadre comparatif u obje verzije (na engleskom i francuskom jeziku) objavljen je u knjizi: Stéphane Guérard, Algirdas Astraukas (eds.) Local Autonomy in the 21st Century: Between Tradition and Modernisation / L’autonomie locale au XXIe siecle; Entre tradition et modernisation, Institut Universitaire Varenne, Clermont-Ferrand, Paris, 2016., str. 27-38, 365-377). Projekt je podupirao i Pravni fakultet u Zagrebu.
  2. European Mayors II, 2014.-2016. Projekt se odvijao u velikoj međunarodnoj mreži istraživača, a članovi hrvatskog istraživačkog tima su bili prof. dr. sc. Ivan Koprić, dr. sc. Mihovil Škarica i dr. sc. Jasmina Džinić. Prikupljanje podataka metodom anketnog upitnika provelo se u tridesetak europskih zemalja, a u Hrvatskoj je započelo krajem listopada 2015. U Hrvatskoj su obuhvaćeni (grado)načelnici jedinica s preko 5.000 stanovnika, sa solidnom stopom odgovora izvršnih čelnika. Podaci dobiveni anketom od načelnika jedinica s preko 10.000 stanovnika uneseni su u jedinstvenu europsku bazu, dok su podaci za jedinice s 5.000 do 10.000 stanovnika uneseni u našu bazu podataka. Projekt je podupirao i Pravni fakultet u Zagrebu. U okviru projekta dosad su objavljena tri rada hrvatskih istraživača, i to: (1) Jasmina Džinić, Mihovil Škarica: Uloga neposredno biranih načelnika i župana u poboljšanju kvalitete odnosa građana i lokalne i regionalne samouprave. U knjizi: Ivan Koprić, Anamarija Musa, Teo Giljević (ur.) Građani, javna uprava, lokalna samouprava: jesu li mogući povjerenje, suradnja i potpora? Zagreb: Institut za javnu upravu, 2017., (2) Ivan Koprić, Eva Marín Hlynsdóttir, Jasmina Džinić, Enrico Borghetto: Institutional environments and mayors’ role perceptions. U knjizi: Hubert Heinelt, Annick Magnier, Marcello Cabria, Herwig Reynaert (eds.) The European Mayor II: Political Leaders in the Changing Context of Local Democracy. London: Palgrave Macmillan (2018.) te (3) Ivan Koprić, Mihovil Škarica: Evaluacija neposrednog izbora načelnika i župana u Hrvatskoj nakon dva mandata: korak naprijed, dva nazad. U: Zbornik radova sa 7. Međunarodne konferencije Razvoj javne uprave, Vukovar, 2017. Ivan Koprić i Mihovil Škarica pripremaju i rad Direct Elections of Mayors in Croatia as a Response to Wicked Local Problems: A Success Story or Complete Failure? Rad će biti prezentiran na godišnjoj međunarodnoj konferenciji the Political Science Association u Cardiffu, u ožujku 2018.
  3. Politički savjetnici u Hrvatskoj. Suvoditelji projekta su prof. dr. sc. Ivan Koprić, izv. prof. dr. sc. Gordana Marčetić i doc. dr. sc. Anamarija Musa. Projekt koji je trebao biti dovršen do kraja 2016. se nakon faze prikupljanja podataka o savjetnicima suočio s velikim problemima u fazi pristupa bivšim savjetnicima nakon što je zakonski temelj te kategorije ljudi u državnoj upravi Ustavni sud oglasio protivnom Ustavu. Projekt u koji nisu uložena materijalna sredstva Instituta je nakon toga suspendiran, uz mogućnost ponovnog pokretanja ako se za to stvore uvjeti.
  4. Mjesna samouprava u Hrvatskoj, 2014.-2016. Voditelj projekta je bio prof. dr. sc. Ivan Koprić. Rad s podacima prikupljenima u istraživanju pod naslovom New Developments in Local Democracy in Croatia su na svjetskom kongresu IPSA-e u Montrealu 19.-24. srpnja 2014. prezentirali prof. dr. sc. Ivan Koprić i izv. prof. dr. sc. Mirko Klarić (rad je objavljen u Hrvatskoj i komparativnoj javnoj upravi br. 2/2015.).
  5. Institut za javnu upravu je kao manji partner Sindikata policije Republike Hrvatske sudjelovao u provođenju projekta Dijalog za sigurnost – sigurnost za dijalog kojeg je financirao Europski socijalni fond. Projekt je započeo 27.7.2015. i trajao do 26.6.2016. Za provedbu tog projekta u Institutu je na određeno nepuno vrijeme bila zaposlena jedna osoba (Lucija Vranković), čija se plaća u cijelosti refundirala iz tog projekta. U okviru projekta je znanstveno istraživanje položaja policajaca proveo prof. dr. sc. Ivan Koprić. Projekt je bio važan radi stjecanja referenci za prijavljivanje na natječaje. U 2017. je Sindikat policije RH ponovno zatražio sudjelovanje Instituta u novom prijedlogu projekta, koji još nije odobren.
  6. Comparative Study: Legal Remedies in Administrative Procedures in Western Balkans, 2015.-2016. Voditelj projekta je bio prof. dr. sc. Ivan Koprić. U projektu su kao istraživači sudjelovali članovi Instituta izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić i doc. dr. sc. Jasmina Džinić, a rezultat je istoimena studija koju je 2016. na engleskom jeziku objavila Regionalna škola za javnu upravu za područje Zapadnog Balkana u Danilovgradu, Crna Gora. Projekt je izveden po narudžbi i uz financiranje te Škole (ReSPA). Studija je dostupna za besplatno preuzimanje na web stranici ReSPA-e. Uz dosadašnje 33 tribine, u prethodnom mandatnom razdoblju 8. veljače 2016. održana je tribina „Decentralizacija kulturnih politika: francusko iskustvo“, u suorganizaciji Instituta i Prokulture – opservatorija kulturnih politika iz Splita. Uvodno izlaganje imala je dr. sc. Nansi Ivanišević, predsjednica Prokulture.

Od 2009. u okviru Instituta djeluje Sekcija prvostupnika javne uprave, s ciljem promicanja upravne struke, popularizacije studija javne uprave, povezivanja prvostupnika javne uprave, proučavanja stručnih upravnih tema i poticanja prvostupnika javne uprave na daljnje formalno obrazovanje i stručno usavršavanje. Tajnik Sekcije je Marko Glamočak. Usprkos postojanju želje za rekonstrukcijom Sekcije u Sekciju prvostupnika i specijalista javne uprave do podnošenja ovog Izvješća ta inicijativa nije realizirana. Ostaje mogućnost osnivanja studentske sekcije, čije bi članstvo bilo i šire od studenata javne uprave. U izvještajnom razdoblju Institut je organizirao dva godišnja znanstveno-stručna skupa, i to:

  • Upravljanje učinkovitošću i kvalitetom u lokalnoj samoupravi i javnoj upravi, održan 11. veljače 2016. Urednici skupa, kao i knjige-zbornika radova sa skupa, bili su prof. dr. sc. Ivan Koprić, doc. dr. sc. Jasmina Džinić i doc. dr. sc. Romea Manojlović;
  • Građani, javna uprava, lokalna samouprava: jesu li mogući povjerenje, suradnja i potpora?, održan 16. veljače 2017. Urednici skupa, kao i knjige-zbornika radova sa skupa, bili su prof. dr. sc. Ivan Koprić, doc. dr. sc. Anamarija Musa i doc. dr. sc. Teo Giljević.

    • Financijski rezultati oba skupa bili su pozitivni, a objavljeni zbornici imali su međunarodno uredništvo te inozemne recenzente. U zborniku „Upravljanje učinkovitošću i kvalitetom u javnoj upravi“ (390 str.) objavljeno je 11 radova i tri prijevoda relevantna međunarodna dokumenta. U zborniku „Građani, javna uprava i lokalna samouprava: povjerenje, suradnja, potpora“ (574 str.) objavljen je 21 rad. U oba zbornika velika većina radova klasificirana je u kategorijama znanstvenih radova (izvorni, pregledni ili prethodno priopćenje). Time je Institut nastavio s realizacijom cilja objave relevantne znanstvene i stručne literature na hrvatskom jeziku uz njezinu popularizaciju i korištenje u cjeloživotnom obrazovanju i usavršavanju javnih službenika.

    Sljedeći znanstveno-stručni skup Instituta planiran je za 1. ožujka 2018., urednik je prof. dr. sc. Ivan Koprić, a održat će se na temu Standardi Europske povelje o lokalnoj samoupravi i hrvatska lokalna i regionalna samouprava.

    U izvještajnom su razdoblju organizirana tri gostujuća predavanja:

    1. 26. travnja 2016., prof. dr. sc. Stéphane de la Rosa (Sveučilište Valenciennes, Francuska), „New tools of EU economic governance and the rule of law“
    2. 10. travnja 2017., prof. dr. sc. Tuan Samahon (Sveučilište Villanova, Pennsylvania, SAD) “The American Presidency and the Administration of Federal Agencies in the Era of President Donald Trump”
    3. 8. svibnja 2017., prof. dr. sc. Tuan Samahon (Sveučilište Villanova, Pennsylvania, SAD) “Fifty Years of Practice under the US Freedom of Information Act (FOIA)”.

    Institut je nastavio organiziranje Foruma za javnu upravu, zajedno s Friedrich Ebert Zakladom, koja osigurava punu logističku i financijsku podršku. Urednica Foruma je doc. dr. sc. Anamarija Musa. Institut osigurava i izlagače na Forumu, koji međutim nisu samo članovi Instituta, nego dolaze i iz drugih institucija. Forum se organizira u hotelu Dubrovnik u Zagrebu. Poslije svakog sastanka objavljuje se publikacija u sunakladništvu FES i Instituta – dosad je objavljeno 12 takvih publikacija, a neke su još u pripremi. U 2016. i 2017. održano je ukupno šest foruma, i to:

    1. Profesionalna javna uprava: stanje i perspektive obrazovanja za javnu upravu. Sastanak je održan 2. ožujka 2016. Uvodna izlaganja imali su izv. prof. dr. sc. Polonca Kovač s Fakulteta za upravu Sveučilišta u Ljubljani te doc. dr. sc. Goranka Lalić Novak i doc. dr. sc. Jasmina Džinić (Pravni fakultet u Zagrebu). Diskutanti su bili prof. dr. sc. Ivan Koprić i Dubravka Prelec, ravnateljica Državne škole za javnu upravu. Moderatorica je bila prof. dr. sc. Gordana Marčetić.
    2. Komuniciranje politika i komuniciranje s javnošću. Sastanak je održan 14. rujna 2016. Uvodna izlaganja održale su doc. dr. sc. Marijana Grbeša Zenzerović i dr. sc. Daniela Širinić s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Komentatorica je bila Aleksandra Kolarić, predsjednica Hrvatske udruge za odnose s javnošću, dok je moderator bio Tomislav Klauški (novinar, 24 sata).
    3. Uprava u digitalno doba II: Transformacijski potencijal e-uprave za veću učinkovitost i odgovornost. Sastanak je održan 23. studenoga 2016. Uvodna izlaganja održali su prof. dr. sc. Neven Vrček s Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu i doc. dr. sc. Anamarija Musa, Povjerenica za informiranje i docentica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te doc. dr. sc. Marijana Grbeša Zenzerović i Milica Vučković s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Diskutanti koji su komentirali uvodna izlaganja bili su prof. dr. sc. Josip Kregar s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Polonca Kovač s Fakulteta za upravu Sveučilišta u Ljubljani, Bernard Gršić, pomoćnik ministra uprave, Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca i Goran Matešić, predsjednik Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, a raspravu je moderirao Milan Koštro (Panda komunikacije).
    4. Javne agencije: u potrazi za reformom. Sastanak je održan 12. travnja 2017. Uvodna izlaganja podnijeli su doc. dr. sc. Nikola Popović, član Vijeća Hrvatske agencije za mrežne djelatnosti i glavni tajnik Instituta i doc. dr. sc. Anamarija Musa. Diskutanti su bili prof. dr. sc. Ivan Koprić, dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović (Ekonomski institut u Zagrebu) i izv. prof. dr. sc. Frane Staničić s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Moderatorica je bila Nives Miošić.
    5. Izazovi upravljanja: Decentralizacija i dekoncentracija obavljanja javnih poslova. Sastanak je održan 7. lipnja 2017. Uvodna izlaganja održali su prof. dr. sc. Ivan Koprić i Iva Lopižić (Pravni fakultet u Zagrebu), a diskutanti su bili Branimir Posavec, predstojnik Ureda državne uprave u Međimurskoj županiji i doc. dr. sc. Mihovil Škarica s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Moderatorica je bila Nives Miošić.
    6. Lokalna demokracija u Hrvatskoj: trebaju li nam promjene? Sastanak je održan 29. studenoga 2017. Uvodna izlaganja održali su prof. dr. sc. Nenad Zakošek s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. sc. Ivan Koprić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Diskutanti su bili prof. dr. sc. Robert Blažević s Pravnog fakulteta u Rijeci i izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Forum je moderirala Nives Miošić.

    Institut je nastavio s organizacijom znanstvenih sastanaka pod nazivom Teorijski razgovori o javnoj upravi, o aktualnom stanju, kontroverzama i problemima upravnih i drugih društvenih znanosti, njihovim implikacijama na suvremene upravne procese, kao i o mogućnostima primjene pojedinih teorijskih pristupa u praksi radi poboljšanja rada, kvalitete i učinkovitosti državne uprave i lokalne samouprave. Voditeljica tribina je prof. dr. sc. Gordana Marčetić. Kao i u prethodnom mandatnom razdoblju, i u ovome su održane dvije teorijske tribine. Prva od njih održana je 1. lipnja 2016. s temom Socijalni klijentelizam i kontradiktorni socijalni mozaik kao okvir razvoja javnih politika u Hrvatskoj, a izlagač je bio prof. dr. sc. Siniša Zrinščak s Katedre za sociologiju Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Druga znanstvena tribina pod nazivom Istraživanje javne uprave u Hrvatskoj: Zašto ne radimo evaluacijske studije? održana je 14. studenoga 2016., a uvodno izlaganje održao je predsjednik Instituta prof. dr. sc. Ivan Koprić.

    Ukupno su od ustanovljenja 2014. do podnošenja ovoj Izvještaja krajem 2017. održane četiri teorijske tribine odnosno prosječno jedna godišnje. Ubuduće bi valjalo razmisliti da se teorijski razgovori usmjere na razne novije teorijske doprinose i pristupe, a napose bi valjalo uključiti i znanstvenike iz inozemstva, te njihove teorijske razgovore dopuniti i drugim predavanjima koje održavaju za članove Instituta.

    Institut je bio glavni organizator odnosno suorganizator četiri značajne međunarodne znanstvene konferencije, i to:

    • Looking Beyond the Crises: Impact of Mass Migrations on Local, Regional, National, and EU Governance. Konferencija je održana u Dubrovniku, 11.-14. svibnja 2017. godine. Konferenciju je Institut za javnu upravu održao u suradnji s istraživačkim odborima Međunarodne politološke asocijacije (IPSA) RC05 Komparativno proučavanje lokalne samouprave i politike i RC32 Javne politike i uprava, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora te uz potporu Studijskog centra za javnu upravu i javne financije Pravnog fakulteta u Zagrebu i Ureda UNHCR-a u Zagrebu. Sudjelovalo je preko 40 znanstvenika i istraživača iz Europe i SAD. Skup je započeo radionicom za doktorske studente „Vladavina i društvo“, a nakon tri dana izlaganja u okviru osam panela završen je zaključcima koje je predložio prof. dr. sc. Ivan Koprić. U pripremi je knjiga-zbornik radova na engleskom jeziku koja će biti objavljena u prvom dijelu 2018. godine, urednici koje su Ivan Koprić, Goranka Lalić Novak i Tijana Vukojičić Tomić. Skup su financijski pomogli Ured UNHCR-a u Zagrebu, Pravni fakultet u Zagrebu i Hrvatski sabor. Za objavu zbornika radova Ured UNHCR-a u Zagrebu odobrio je i uplatio Institutu 20.000,00 kuna što će omogućiti da se zbornik objavi s minimalnim troškovima Instituta. Moguće je sufinanciranje iz jednog od projekata koje vodi prof. dr. sc. Ivan Koprić, a preko Pravnog fakulteta u Zagrebu, bude li potrebno. Veći dio radova s ove konferencije bit će objavljen najprije u časopisu Hrvatska i komparativna javna uprava (br. 1-3/2017), uz pripremu sukladno pravilima našeg časopisa o dvostruko anonimnoj recenziji i drugim standardima časopisa.
    • Spreading Standards, Building Capacities: European Administrative Space in Progress. Riječ je o godišnjoj znanstvenoj konferenciji NISPAcee koja je održana u Zagrebu, 19.-21. svibnja 2016. Uz glavnog lokalnog partnera, Pravni fakultet u Zagrebu, Institut je bio suorganizator, koji se na konferenciji lijepo prezentirao, podijelio informacije na engleskom jeziku o svojim aktivnostima, kao i promidžbene materijale. Predsjednik međunarodnog organizacijskog odbora, kao i organizacijskog odbora od strane Pravnog fakulteta i Instituta za javnu upravu bio je prof. dr. sc. Ivan Koprić. S konferencije je objavljena knjiga-zbornik odabranih radova kojem je nakladnik NISPAcee, uz financijsku pomoć Pravnog fakulteta, a suurednici knjige su prof. dr. sc. Ivan Koprić i izv. prof. dr. sc. Polonca Kovač iz Ljubljane (Bratislava, 2017.). U zborniku su objavljeni radovi Ivana Koprića, Goranke Lalić Novak i Jasmine Džinić, te Tea Giljevića, naših članova. Institut nije imao financijskih troškova u vezi konferencije osim troška pripreme naših promidžbenih materijala za sudionike.
    • Institut za javnu upravu je samostalno organizirao znanstveni skup Radne skupine I. (External Post-New Public Management) COST europskog komparativnog znanstvenog projekta Local Public Sector Reforms: An International Comparison u Zagrebu 27. i 28. lipnja 2016. Voditelj te Radne skupine je bio prof. dr. sc. Ivan Koprić. U Zagrebu je održano 16 izlaganja na teme na koje su se pripremali radovi za knjigu koja je pod naslovom Evaluating Reforms of Local Public and Social Services in Europe: More Evidence for Better Results objavljena kod nakladnika Palgrave Macmillan (London, 2018.) suurednika prof. dr. sc. Ivana Koprića, prof. emeritusa Hellmuta Wollmanna iz Berlina (Humbold sveučilište) i prof. dr. sc. Gerarda Marcoua iz Pariza (Paris I, Sorbonne). U knjizi su tri poglavlja koja je samostalno ili u suautorstvu napisao Ivan Koprić, a zastupljeni su od naših članova još Anamarija Musa, Vedran Đulabić, Jasmina Džinić i Romea Manojlović. U tehničkoj pripremi knjige sudjelovali su Goranka Lalić Novak, Teo Giljević i drugi mlađi članovi Katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu. Na skupu u Zagrebu prezentiran je rad Instituta te sudionicima podijeljene informacije o Institutu na engleskom jeziku te drugi naši promidžbeni materijali. Skup je u cijelosti financiran iz navedenog COST projekta.
    • U Dubrovniku je od 10. do 15. srpnja 2017. godine održan međunarodni znanstveni seminar i ljetna škola pod nazivom Researching, Theorizing, and Teaching Administrative Science and Public Administration: Croatia, South East Europe, and Beyond. Seminar i ljetnu školu organizirao je Institut za javnu upravu sa suorganizatorima, Pravnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Pravnim fakultetom Sveučilišta u Splitu, u tamošnjim prostorijama CAAS-a (Centre for Advanced Academic Studies of the University of Zagreb). Na seminaru i ljetnoj školi sudjelovalo je više desetaka domaćih i inozemnih znanstvenika i stručnjaka te doktorskih studenata, iz Europe, Rusije, SAD i Kine. U radu ljetne škole sudjelovali su mladi znanstvenici i doktorski kandidati. Školu je završilo sedmero doktorskih kandidata (B. Dadasović, D. Dubajić, P. Đurman, I. Lopižić, M. Menger, M. Mujakić i A. Paleka) koji su time stekli i pet ECTS bodova. Direktorica Ljetne škole bila je doc. dr. sc. Jasmina Džinić, a organizaciju Young Researchers Forum preuzeo je doc. dr. sc. Teo Giljević. Organizirani su i a) regionalni susret i rasprava profesora i istraživača na području javne uprave i znanosti o upravi o različitim oblicima suradnje i mogućim daljnjim koracima za njezino produbljivanje, kao i b) zajednički forum znanstvenika, istraživača i upravnih eksperata-praktičara na temu premošćivanja jaza upravne teorije i prakse. U organizaciji zajedničkog foruma znanstvenika i praktičara značajnu pomoć pružila je Udruga gradova. Sa skupa se priprema knjiga-zbornik radova na engleskom jeziku čija se objava očekuje tijekom 2018. godine. Skup su financijski poduprli Pravni fakultet u Zagrebu, Studijski centar za javnu upravu i javne financije te Zagrebačka županija.

      • Institut i dalje djeluje u okviru Zaklade „Dr. sc. Jadranko Crnić“ te surađuje s brojnim drugim domaćim i inozemnim udruženjima sličnih ciljeva i aktivnosti te znanstvenim institutima. Posebno valja istaknuti suradnju s NISPAcee Network of Institutes and Schools of Public Administration in Central and Eastern Europe, EGPA (European Group for Public Administration) te istraživačkim odborima Međunarodnog politološkog udruženja (IPSA). Institut je član IPSA-e, NISPAcee, European Regional Science Association (ERSA) te EGPA-e.

      Na sastanku predstavnika različitih instituta iz područja prava i javne uprave u Sarajevu 28. listopada 2016. godine potpisana je zajednička izjava o suradnji šest instituta iz Jugoistočne Europe, međutim daljnjih aktivnosti i suradnje nije bilo. Na sastanku u Sarajevu Institut je predstavljao prof. dr. sc. Ivan Koprić. Slično tome, ni s European Institute of Public Administration u Barceloni, s čije strane je bila izražena želja za suradnjom s našim Institutom, nije uspostavljena nikakva institucionalizirana suradnja. Nakon početne suradnje s Regional School of Public Administration u Danilovgradu, koja djeluje kao međunarodna organizacija za područje Zapadnog Balkana, daljnje suradnje nije bilo, ali postoji obostrana želja da naš Institut sudjeluje u transferu europskih standarda prema zemljama toga područja.

      Od domaćih institucija Institut surađuje sa Zakladom Friedrich Ebert, Sindikatom državnih i lokalnih službenika i namještenika, HAKOM-om, GONG-om, Udrugom gradova, Udrugom općina, Državnom školom za javnu upravu, a postojala je i suradnja s Ministarstvom uprave u većem dijelu izvještajnog razdoblja. Od strane Ministarstva rada i mirovinskog sustava bili smo pozvani sudjelovati u transnacionalnoj suradnji u području javne uprave te je održano nekoliko početnih sastanaka uz zasad skromne rezultate. Povremeno i ostale institucije naznačene uz određene aktivnosti opisane u ovom izvještaju daju potporu djelovanju Instituta. Članovi Instituta pojedinačno su ostvarili suradnje s različitim državnim i javnim tijelima i organizacijama.

      Usprkos svim tim oblicima suradnje, postoji značajni potencijal razvoja suradnje i s drugim domaćim i inozemnim asocijacijama i organizacijama koje djeluju u istom području, ali bi za unaprjeđenje toga područja valjalo imenovati posebnu zaduženu osobu koja bi sustavno i stalno radila naročito na oblicima međunarodne suradnje. Dodatni je problem održavanja zajedničkih aktivnosti sa suradničkim organizacijama za što zasad nemamo dovoljno kapaciteta.

      Institut je nastavio objavljivati priručnike. Tijekom 2016. i 2017. objavljena su dva priručnika:

      1. Upravljanje učinkovitošću i kvalitetom u javnoj upravi, urednici: Ivan Koprić, Jasmina Džinić, Romea Manojlović, Zagreb, 2016.
      2. Građani, javna uprava i lokalna samouprava: povjerenje, suradnja, potpora, urednici: Ivan Koprić, Anamarija Musa, Teo Giljević, Zagreb, 2017.

      Urednik biblioteke Priručnici je doc. dr. sc. Vedran Đulabić. Na sjednici održanoj 14. studenoga 2016. godine Tajništvo je donijelo odluku o osnivanju nove biblioteke knjiga pod naslovom Moderna javna uprava. Za glavnog i odgovornog urednika imenovan je prof. dr. sc. Ivan Koprić, a za izvršnu urednicu doc. dr. sc. Goranka Lalić Novak. Dosad nije objavljena ni jedna knjiga, budući da od najavljenih gotovo desetak rukopisa niti jedan još nije predan za objavljivanje.

      Institut redovito kao glavni nakladnik izdaje časopis Hrvatska i komparativna javna uprava - Croatian and Comparative Public Administration, četiri broja godišnje, u sunakladništvu s Pravnim fakultetom. Časopis je još 1999. pokrenuo Institut sam, dok su kasnije sudjelovali razni sunakladnici. HKJU-CCPA je registriran kao časopis Instituta. Od 2014. Institut samostalno vodi brigu o pretplati na časopis, za što je zadužena Petra Đurman. Broj pretplata je 70-80, od čega određen broj inozemnih, a postoji i dobra međunarodna razmjena časopisa. Prosječno se godišnje objavljivalo oko 1.100 stranica znanstveno-stručnih priloga. No, već 2016. je broj stranica smanjen na 924, jer je opseg znanstvenih radova ograničen odlukom Uredništva.

      Od 2017. u časopisu se objavljuju samo znanstveni radovi i određene znanstveno relevantne informacije dok se stručni sadržaji objavljuju dva puta godišnje u posebnom prilogu koji se kao dar distribuira samo pretplatnicima (i nije dostupan na web stranici) uz br. 2 i 4 časopisa. Stručni sadržaji objavljuju se na hrvatskom jeziku. Zato je broj stranica u časopisu smanjen na oko 600, uz još oko 200 stranica u posebnim prilozima. Postotak odbijenih radova je prosječno oko 20% godišnje. Objavu časopisa sufinancira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. Godišnje se objavljuje oko 25 znanstvenih radova koji se dvostruko anonimno recenziraju. Između polovice i tri četvrtine znanstvenih radova se objavljuje na engleskom jeziku, sa konstantnom tendencijom povećanja kako bi se povećala međunarodna vidljivost i posjećenost časopisa. Velik je udio autora iz inozemstva (između polovice i dvije trećine), a jednako tako časopis angažira pretežno recenzente iz inozemstva (također između polovice i dvije trećine). Znanstveni radovi objavljeni u časopisu referiraju se u više relevantnih europskih i svjetskih baza, i to:

      • HeinOnline (William S. Hein & Co. Inc., Getzville, New York, SAD), koja prema novom Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (NN 28/17) svrstava časopis u kategoriju A1 za polje pravo,
      • Worldwide Political Science Abstracts i PAIS International – Public Affairs Information Service, Social Services Abstracts, Sociological Abstracts (sve četiri baze vode se kod ProQuesta),
      • Public Administration Database for Accessing Publications in European Languages – PA@BABEL (European Group for Public Administration, Bruxelles),
      • Public Administration Abstracts i Political Science Complete (obje kod EBSCO Publishing, Ipswich, Massachusetts, SAD),
      • International Political Science Abstracts – Documentation Politique Internationale (Paris, France).

      U odnosu na prethodno razdoblje, časopis se indeksira u jednoj novoj bazi (HeinOnline). Zbog referiranja i indeksiranja u više relevantnih baza časopis se već dulji niz godina nalazi u najvišoj, a1 kategoriji (međunarodno priznati časopisi). U tijeku su pripreme za pokušaj ulaska u baze Web of Science i Scopus. Radovi objavljeni u časopisu se redovito objavljuju na web stranici Instituta. Zbog povećanja prepoznatljivosti časopisa, od studenoga 2014. časopis se nalazi na portalu znanstvenih časopisa Republike Hrvatske (Hrčak) te je moguće preuzimanje tekstova objavljenih od 2006. nadalje (http://hrcak.srce.hr/ccpa). U zadnjih godinu dana stranica časopisa posjećena je 91.368 puta, što časopis smješta na 72. mjesto od ukupno 455 indeksiranih časopisa. U 2016. posjećenost je bila 96.614 puta. Posjećenost se povećala skoro devet puta u odnosu na 2015. godinu kad je bila 10.779. Putem portala Hrčak, časopis je povezan i sa Openair portalom na kojemu se objedinjuju znanstveni radovi objavljeni u nizu časopisa.

      U tijeku je nabava programa za otkrivanje plagijata. Uredništvo je usvojilo Etički kodeks koji je objavljen na web stranici. U proteklom razdoblju bilo je par neetičnih oblika ponašanja koje je Uredništvo utvrdilo i obavijestilo nadležne institucije, u skladu s odredbama Etičkog kodeksa.

      Prema obavijesti dobivenoj od Hrvatskog ureda za DOI od 5. prosinca 2017. utvrđeno je da časopis zadovoljava uvjete za sudjelovanju u testiranju sustava DOI u okviru kojega će tijekom 2018. biti plaćeni troškove dodjele DOI-a znanstvenim radovima.

      Uredništvo časopisa nije se mijenjalo u zadnje dvije godine. Časopis ima međunarodno uredništvo koje sačinjava 21 ugledni profesor iz inozemstva, dok domaće uredništvo sačinjava 18 znanstvenika i eksperata iz različitih institucija. Izvršna urednica je doc. dr. sc. Romea Manojlović, pomoćnici glavnog urednika izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić i doc. dr. sc. Dario Čepo (od br. 3/2016.), a glavni i odgovorni urednik je prof. dr. sc. Ivan Koprić. Uredništvo ima posebnu e-mail adresu urednistvo_hju@yahoo.com na koju se mogu slati prilozi za objavu.

      Tajništvo Instituta je donijelo odluku o osnivanju Centra za lokalnu samoupravu 15. siječnja 2016., međutim Centar nije započeo s radom radi nedostajućih ljudskih potencijala. Za rad u konzultantskom timu Instituta životopis i popunjeni obrazac poslalo je 15 kolegica i kolega, ali tim nije započeo s radom radi nemogućnosti financiranja osobe u radnom odnosu koja bi koordinirala rad tima.

      Tijekom proteklog razdoblja bilo je još inicijativa za unaprjeđenje rada Instituta, poput ustanovljenja zajedničkog centra za ocjenu kvalitete javnih usluga s nekim eventualno zainteresiranim organizacijama, ustanovljenje škole lokalne demokracije, i slično, no kako je za realizaciju svake od tih inicijativa potrebna zaposlena osoba, nije se prišlo donošenju odluka o njihovom utemeljenju. Za nadati se da će uvjeti u narednom periodu biti povoljniji za takve inicijative. Iz istog razloga još nije došlo do realizacije plana o pokretanju foruma upravnih praktičara te tečajevima cjeloživotnog usavršavanja.

      Od honorarnih suradnika koji daju značajni doprinos radu Instituta za spomenuti su Petra Đurman koja je preuzela široki krug organizacijskih i drugih poslova, Željka Koščević, koja vodi urudžbeni zapisnik i arhiv, Božena Bregović (računovodstvo i financijski poslovi), te Đuro Leščić koji vodi web stranice i zadužen je za unaprjeđenje korištenja društvenih mreža. U radu Instituta doprinos su dali i mnogi drugi mlađi suradnici te studenti.

      Financijska situacija Instituta je i dalje zadovoljavajuća. Stanje na računu Instituta na dan 30. studenoga 2015. iznosilo je 314.792,93 kuna. Stanje na dan 31. prosinca 2017. iznosilo je 381.958,29 kuna. Najvažniji prihodi u protekle dvije godine su prihodi od pružanja usluga, prodaje časopisa, priručnika i knjiga, te od potpora i donacija. Najvažniji rashodi su oni za grafičke i tiskarske usluge, autorske honorare, materijalne troškove znanstveno-stručnih skupova i ugovore o djelu za stalne suradnike Instituta. Honorari za izvršnog urednika i pomoćnike glavnog urednika časopisa smanjeni su po drugi puta tijekom proteklog razdoblja, a i neki drugi honorari po ugovorima o djelu su smanjeni, radi ostvarenja potrebnih ušteda.

      Tajništvo je na sjednici održanoj 17. ožujka 2017. godine članovima Instituta odobrilo popust od 15% na kupnju svih publikacija i časopisa Instituta. Na istoj sjednici Tajništvo je zadužilo zamjenicu predsjednika prof. dr. sc. Gordanu Marčetić da nastavi s realizacijom mjera za promociju Instituta u javnosti koje je ona i predložila.

      U Zagrebu, 5. siječnja 2018. godine

      Predsjednik Instituta za javnu upravu:

      Prof. dr. sc. Ivan Koprić