Tajništvo instituta
dr. sc. Nikola Popović, glavni tajnik
Dr.sc. Nikola Popović rođen je u Zagrebu gdje je završio osnovno i gimnazijsko obrazovanje. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirao je pravo Europske unije stemom liberalizacije telekomunikacija na Collegeof Europe uBruges, uz stipendiju Vlade Republike Hrvatske. Na Pravnom fakultetu u Zagrebu doktorirao je s temom liberalizacije mrežnih djelatnosti u Hrvatskoj, gdje je potom izabran u naslovno zvanje docenta. Položio je pravosudni ispit.
Radi na poslovima člana Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti. Prethodno je radio poslove zamjenika predsjednice Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, člana Vijeća za telekomunikacije te honorarnog člana Vijeća Agencije za regulaciju tržišta željezničkih usluga. Ranije je bio zaposlen u Ministarstvu za europske integracije te na drugim stručnim poslovima. Bio je predsjednik europske Grupe neovisnihregulatora u području željeznice – IRG rail.
Sudjelovao je u Radnoj skupini za pripremu pregovora Hrvatske s Europskom unijom u poglavlju prometna politika, te u pripremi nekoliko zakona i drugih propisa. Bio je član Nacionalnog Vijeća za zaštitu potrošača. Vodio je tri projekta financirana od EU u svrhu jačanja stručnih kapaciteta tržišnih regulatora u Hrvatskoj, te je sudjelovao kao stručnjak u provedbi EU projekata u regiji. Autor je više radova i knjige koja se bavi odnosom prava tržišnog natjecanja i prava regulacije mrežnih industrija te suradnjom tržišnih regulatora. Član je Akademije pravnih znanosti Hrvatske i stručnih udruga koje promiču znanja u području tržišne ekonomije.
doc. dr. sc. Ana Đanić Čeko
Ana Đanić Čeko docentica je na Katedri upravnog prava i znanosti na Pravnom fakultetu u Osijeku. Na njemu je zaposlena od kraja prosinca 2008. Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij iz pravnih znanosti smjer "Javno pravo i javna uprava" završila je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2016. na temu "Žalba u upravnom sporu u hrvatskom i poredbenom pravu". Zamjenica je voditelja Zelene pravne klinike i mentorica studentima u Pravno-ekonomskoj klinici. Dobitnica je nagrade "Eugen Pusić" za drugi najbolji znanstveni rad u kategoriji mladih znanstvenika u 2020. koji dodjeljuje Institut za javnu upravu. Od 2020. vanjska je suradnica Akademije pravnih znanosti Hrvatske, a od 2022. članica Tajništva Instituta za javnu upravu. Dobitnica je Zelene povelje Osječko-baranjske županije za 2021. godinu. Tajnica je Alumni Udruge PRAVOS te članica Upravnog odbora Alumija PRAVOS. Od 2019. imenovana je u svojstvu predsjednice ili članice raznih stalnih Povjerenstava na Pravnom fakultetu Osijek i članica je Odbora za kvalitetu na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku od 2021. Sudjelovala je u nekoliko znanstvenih i stručnih projekata te je voditeljica internog projekta IP-PRAVOS-12 (2020-2025).
izv. prof. dr. sc. Mateja Held
Izv. prof. dr. sc. Mateja Held rođena je u Koprivnici 1986. Osnovnu školu završila je u Ludbregu, a Prvu Gimnaziju u Varaždinu. Integrirani preddidplomski i diplomski pravni studij na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završila je 2010., a 2011. upisala je Poslijediplomski doktorski studij Javno pravo i javna uprava gdje je 2015. doktorirala s temom „Objektivni upravni spor u hrvatskom i poredbenom pravu“ pod mentorstvom prof. dr. sc. Marka Šikića.
Od 2010. zaposlena je na Katedri za upravno Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje predaje na pravnom studiju, studiju socijalnog rada, stručnom i specijalističkom diplomskom stručnom studiju javne uprave i stručnom poreznom studiju. Predaje na doktorskom i specijalističkom poslijediplomskom studiju Javno pravo i javna uprava. Predaje i Upravno pravo te Policijsko upravno pravo na Visokoj policijskoj školi pri Ministarstvu unutarnjih poslova.
Sudjelovala je na više domaćih i stranih znanstvenih i stručnih skupova, objavila je više znanstvenih i stručnih radova samostalno i u koautorstvu. Recenzirala je više znanstvenih radova te jedan znanstveni projekt Nacionalnog centra za znanost u Poljskoj.
Akademska je mentorica u Pravnoj klinici Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Članica je Instituta za javnu upravu, Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, te članica Savjeta za reformu lokalne i područne (regionalne) samouprave pri Ministarstvu pravosuđa i uprave. Aktivno se služi engleskim jezikom, a pasivno njemačkim i slovenskim.
dr. sc. Iva Lopižić
Iva Lopižić rođena je 11. veljače 1988. u Zagrebu. Gimnaziju (opći smjer) je završila u Dubrovniku 2006. Diplomirala je na studiju prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2011. gdje je i doktorirala 2017. na temu "Utjecaj kapaciteta lokalne samouprave na teritorijalnu državnu upravu". Od ožujka 2012. radi kao asistentica, a od ožujka 2018. kao poslijedoktorandica na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Članica je udruga Institut za javnu upravu i Central Eastern European Society of Administrative Sciences. Suradnica je Akademije pravnih znanosti Hrvatske od veljače 2019. Autorica je i suautorica više od dvadeset znanstvenih i stručnih radova te je sudjelovala na konferencijama u zemlji i inozemstvu. Sudjelovala je na četiri projekta. Bila je u organizacijskom odboru domaćeg znanstveno-stručnog skupa Normalizacija statusa javnih službenika- rješenje ili zamka te je suurednica zbornika radova ovog skupa. Radom Uloge dekoncentrirane državne uprave: od integrativne i provedbene do koordinativno-planske uloge osvojila je Nagradu Eugen Pusić za rad najboljeg mladog znanstvenika 2019.
Jasna Prka
Osnovnu i srednju upravnu školu (zanimanje: upravni referent) završila u Bjelovaru.
Upravni studij na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završila 1987. godine, a zvanje diplomiranog pravnika na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stekla 1991. godine.
Vježbenički staž odradila u Gradskom uredu za upravu i pravosuđe (svibanj 1992.), državni stručni ispit položen u ožujku 1993. godine, a u listopadu premještena u Ministarstvo uprave.
U Ministarstvu uprave obavljala poslove samostalnog upravnog referenta u Odjelu za upravno pravne poslove, savjetnika i višeg savjetnika u Odjelu za upravno pravne poslove, a u siječnju 1999. godine imenovana na položaj načelnika Odjela za udruge, političke stranke, zaklade i fundacije u Ministarstvu uprave.
Tijekom rada u Ministarstvu uprave sudjelovala u pripremi Zakona o udrugama i Zakona o zakladama i fundacijama, objavljivala stručne radove u „Informatoru“ na temu udruga, političkih stranka i zaklada, članica Državne ispitne komisije i ispitivačica za posebni dio Ispita Ustavno uređenje i sustav državne uprave
Na dužnost pročelnice Odjela za pravne i opće poslove u Uredu predsjednika Republike Hrvatske imenovana odlukom predsjednika Republike Hrvatske u travnju 1999., a u ožujku 2004. odlukom predsjednika Republike Hrvatske imenovana na dužnost pročelnice Odjela za pravne i kadrovske poslove.
U Uredu predsjednice Republike Hrvatske od srpnja 2015. obavljala poslove pomoćnice glavne tajnice u Službi za pravne i kadrovske poslove, a od 2020. u Uredu predsjednika Republike Hrvatske obavlja poslove načelnice Službe za pravne i kadrovske poslove.
Područje stručnog rada je službeničko i radno pravo, upravljanje ljudskim potencijalima, ustavno pravo i politički sustav, priprema normativnih akata iz djelokruga Ureda. Završen niz radionica i stručnih seminara iz područja rada.
Osnivač udruge Institut za javnu upravu te članica Tajništva Instituta.
izv. prof. dr. sc. Tereza Rogić Lugarić
Izv. prof. dr. sc. Tereza Rogić Lugarić rođena je 1975. godine u Rijeci, Republika Hrvatska. Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 1999. godine a magistrirala 2005. godine na temu „Financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i granice decentralizacije. Doktorsku disertaciju na temu «Razvojne tendencije financiranja velikih hrvatskih gradova» obranila je 2010. godine.
Do sada je bila istraživač na više znanstvenih i stručnih međunarodnih i domaćih projekata. Član je Akademije pravnih znanosti, Instituta za javnu upravu, Centra za demokraciju i pravo „Miko Tripalo“ te uredništva znanstvenog časopisa „Hrvatska komparativna i javna uprava“. Recenzent je u časopisima „Društvena istraživanja“, „Financijska teorija i praksa“, „Hrvatska i komparativna javna uprava“, „Zagrebačka pravna revija“.
Trenunto je zaposlena na Pravnom fakultetu, Katedri za financijsko pravo i financijsku znanost, u zvanju docenta. Nastavnik je na predmetima na Pravnom fakultetu, Studijskom centru za javnu upravu i javne financije te poslijediplomskim studijima „Fiskalni sustav i fiskalna politika“, „Javno pravo i javna uprava“ i „Socijalna politika“.
Sudjelovala je na više domaćih i stranih znanstvenih i stručnih skupova, objavila nekoliko znanstvenih i stručnih radova samostalno i u koautorstvu iz matičnog područja te tri knjige i jedna udžbenik. Od stranih jezika dobro vlada engleskim i francuskim jezikom, služi se njemačkim i talijanskim. Područja od interesa uključuju javne financije, proračunsko pravo, porezno pravo, fiskalni federalizam.
Izv. prof. sc. Frane Staničić
Izv. prof. dr. sc. Frane Staničić rođen je u Makarskoj, 5. kolovoza 1981. Osnovnu školu završio je u Baškoj Vodi, opću gimnaziju u Makarskoj. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2006., a doktorirao na istom fakultetu 2011. na temu: „Razvoj instituta izvlaštenja u Hrvatskoj“. Izvanredni profesor je na Katedri za upravno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, na kojoj je bio asistent (2006.-2011.), viši asistent (2011.-2012.) i docent (2012.-2017). Kao vanjski suradnik radio je u Ministarstvu znanosti obrazovanja i športa na rješavanju žalbi u predmetima priznavanja istovrijednosti inozemnih visokoškolskih kvalifikacija (2007./2008.).
Predaje na pravnom studiju, studiju socijalnog rada, stručnom i specijalističkom diplomskom stručnom studiju javne uprave i stručnom poreznom studiju Pravnog fakulteta u Zagrebu. Predaje na doktorskom i specijalističkom poslijediplomskom studiju Javno pravo i javna uprava. Predaje i Upravno pravo te Policijsko upravno pravo na Visokoj policijskoj školi pri Ministarstvu unutarnjih poslova. Mentorirao je preko 100 diplomskih i završnih radova. Recenzirao je više desetaka znanstvenih radova.
Član je Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Član je (vanjski) Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora (od 2021.). Član je Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na području obrazovanja i znanosti (od 2017.). Član je Tajništva Instituta za javnu upravu. Član je ispitnog povjerenstva Komore poreznih savjetnika. Redoviti je član Akademije pravnih znanosti Hrvatske. Bio je posebni savjetnik ministra znanosti i obrazovanja za pravna pitanja (2017.). Bio je član Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora (2018.-2020.). Bio je član radnih skupina za izradu više zakona. Sudjelovao je kao stručni recenzent područja i kao član radnih skupina za izradu državnih stručnih ispita za više područja.
Objavio je četiri autorske knjige, preko šezdeset znanstvenih radova i preko sto i pedeset stručnih radova, prikaza i drugih radova. Bio je (su)voditelj bilateralnog znanstvenog hrvatsko-slovenskog projekta "Pravna analiza postojećeg energetskog zakonodavstva u Republici Sloveniji i Republici Hrvatskoj i preporuke za poboljšanje" (2018.-2019.). Trenutno sudjeluje kao istraživač u međunarodnom znanstvenom projektu „Freedom of conscience and religionin Europe“ (2021.).Sudjelovao je u više znanstveno-istraživačkih projekata, od kojih su tri međunarodna. Kao stručnjak sudjelovao je u više IPA projekata.
Područja znanstvenog rada i interesa obuhvaćaju upravni postupak, upravni spor, izvlaštenje i druga javnopravna ograničavanja vlasništva, regulatorne agencije, pravni položaj vjerskih zajednica i dr.
izv. prof. dr. sc. Mihovil Škarica
Mihovil Škarica rođen je u Splitu 1982. godine. Osnovnu je školu završio u Solinu, a maturirao na II. jezičnoj gimnaziji u Splitu. Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 2006. godine. Poslijediplomski doktorski studij 'Javno pravo i javna uprava' završio je na istoj instituciji 2013. godine obranom teme 'Lokalni poslovi i suradnja jedinica lokalne samouprave'. Nakon diplome zapošljava se kao asistent na Katedri za upravnu znanost na kojoj radi i danas kao izvanredni profesor. U razdoblju 2016.-2017. obnašao je dužnost državnog tajnika u Ministarstvu uprave.
Objavio je više od 40 znanstvenih i stručnih radova u domaćim i stranim publikacijama te izlagao na oko 30 znanstvenih konferencija, kao i na nizu okruglih stolova i tribina. U svom se znanstvenom, nastavnom i stručnom radu ponajviše bavi temama iz područja lokalne samouprave i decentralizacije: procesom decentralizacije, institucionalnim položajem lokalne samouprave u sustavima višerazinskog upravljanja, suradnjom lokalnih jedinica, modernizacijom lokalnih javnih službi, odnosom predstavničkih i izvršnih tijela telokalnom demokracijom.Od 2020. godine uključen je u EUPACK projekt Europske komisije kao nacionalni ekspert za reformu javne uprave. Sudjelovao je i u brojnim drugim znanstvenim i stručnim projektima.
Redoviti je član Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kao i Akademije pravnih znanosti Hrvatske. Član je Instituta za javnu upravu od 2007. godine. Član je Savjeta za reformu lokalne i područne (regionalne) samouprave pri Ministarstvu pravosuđa i uprave te Stručne radne skupine za izradu Nacionalnog plana razvoja javne uprave 2022.-2027. Izvršni je urednik znanstvenog časopisa Hrvatska i komparativna javna uprava – Croatian andcomparativepublicadministration.
Suzana Šop
Suzana Šop diplomirala na Pravnom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku 2009. godine. Poslijediplomski specijalistički studij Ljudska prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku završila je 2018. s temom Najbolji interes djeteta u postupcima nezakonitog odvođenja ili zadržavanja djeteta. Doktorandica je na Poslijediplomskom doktorskom studiju Javno pravo i javna uprava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Položila je Državni stručni ispit u Ministarstvu uprave 2012. godine.
Zaposlena je kao pomoćnica glavnog tajnika za pravne poslove u Sportskom savezu Grada Zagreba. Obnašala je i funkciju vršiteljice dužnosti glavnog tajnika Sportskog saveza Grada Zagreba kao prva žena na toj čelnoj poziciji. Predsjednica je Stegovnog suda u Zagrebačkom teniskom savezu i članica Nadzornog odbora Hrvatskog gimnastičkog saveza. Na novi mandat izabrana za članicu Savjeta za razvoj civilnog društva Vlade Republike Hrvatske dok je funkciju zamjenice članice navedenog Savjeta obavljala u razdoblju od 2017. – 2020. Od 2020. do 2022. godine bila je članica Nadzornog odbora Instituta za javnu upravu. U siječnju 2022. godine imenovana je u članstvo Radne skupine za izradu Nacionalnog plana stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2021. – 2027., a u skladu s Odlukom Vlade Republike Hrvatske o pokretanju postupka izrade Nacionalnog plana stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2021. do 2027. godine.
Uvrštena je u Bazu potencijalnih vanjskih sektorskih stručnjaka u Registru hrvatskog kvalifikacijskog okvira za Sektor XIX. Pravo, politologija, sociologija, državna uprava i javni poslovi u Ministarstvu znanosti i obrazovanje. Koordinatorica je za ravnopravnost spolova u sportu u Mreži koordinatorica za ravnopravnost spolova u sportu u Hrvatskom olimpijskom odboru. Članica je Instituta za javnu upravu, Kluba pravnika Grada Zagreba, Hrvatskog društva za građanskopravne znanosti i praksu, kao i Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji Republike Hrvatske. Bila je članica Radne skupine za izradu nacrta Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2017. – 2021. godine.
Usavršavala se na brojnim nacionalnim i međunarodnim seminarima, savjetovanjima i konferencijama. Autorica je velikog broja stručnih članaka u području prava, posebno sporta, ljudskih prava i javne uprave što je ujedno i područje njezina interesa.