Tajništvo instituta

dr. sc. Nikola Popović, glavni tajnik

Dr.sc. Nikola Popović rođen je u Zagrebu gdje je završio osnovno i gimnazijsko obrazovanje. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirao je pravo Europske unije s temom liberalizacije telekomunikacija na Collegeof Europe , Bruges, uz stipendiju Vlade Republike Hrvatske. Na Pravnom fakultetu u Zagrebu doktorirao je s temom liberalizacije mrežnih djelatnosti u Hrvatskoj, gdje je potom izabran u naslovno zvanje docenta. Položio je pravosudni ispit.

Radi na poslovima člana Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti. Prethodno je radio poslove zamjenika predsjednice Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, člana Vijeća za telekomunikacije te honorarnog člana Vijeća Agencije za regulaciju tržišta željezničkih usluga. Ranije je bio zaposlen u Ministarstvu za europske integracije te na drugim stručnim poslovima. Bio je predsjednik europske Grupe neovisnih regulatora u području željeznice – IRG rail.

Sudjelovao je u Radnoj skupini za pripremu pregovora Hrvatske s Europskom unijom u poglavlju prometna politika, te u pripremi nekoliko zakona i drugih propisa. Bio je član Nacionalnog Vijeća za zaštitu potrošača. Vodio je tri projekta financirana od EU u svrhu jačanja stručnih kapaciteta tržišnih regulatora u Hrvatskoj, te je sudjelovao kao stručnjak u provedbi EU projekata u regiji. Autor je više radova i knjige koja se bavi odnosom prava tržišnog natjecanja i prava regulacije mrežnih industrija te suradnjom tržišnih regulatora. Član je Akademije pravnih znanosti Hrvatske i stručnih udruga koje promiču znanja u području tržišne ekonomije.




doc. dr. sc. Ana Đanić Čeko

Ana Đanić Čeko rođena je u Našicama, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je Pravnom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku u listopadu 2008. Na njemu je zaposlena od kraja prosinca 2008.

Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij iz pravnih znanosti smjer "Javno pravo i javna uprava" završila je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2016., na temu "Žalba u upravnom sporu u hrvatskom i poredbenom pravu", pod mentorstvom prof. dr. sc. Marka Šikića. Izvanredna je profesorica je na Katedri upravnog prava i znanosti na Pravnom fakultetu u Osijeku. Na Pravnom fakultetu u Osijeku, predaje na studijskim programima: Prijediplomski stručni Upravni studij, Sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij Pravo, Stručni diplomski studij Javna uprava, Sveučilišni prijediplomski studij Socijalni rad, Doktorski studij Pravo. 2012. završila je pedagoško-psihološku i didaktičko-metodičku izobrazbu na Učiteljskom fakultetu u Osijeku.

Voditeljica je Zelene pravne klinike od akademske godine 2022./2023. (u prijašnjem mandatu zamjenica voditelja). Dobitnica je nagrade "Eugen Pusić" za drugi najbolji znanstveni rad u kategoriji mladih znanstvenika u 2020. i nagrade za izvrsnost u nastavi i radu sa studentima u akademskoj godini 2022/2023. Dobitnica je Zelene povelje Osječko-baranjske županije za 2021. godinu.

Vanjska je suradnica Akademije pravnih znanosti Hrvatske. Članica je Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Od 2022. članica je Tajništva Instituta za javnu upravu. U prijašnjem mandatu izabrana je za tajnicu Alumni Udruge PRAVOS te je 2024. izabrana za predsjednicu Upravnog odbora Alumija PRAVOS. Od 2019. imenovana je u svojstvu predsjednice ili članice raznih stalnih Povjerenstava na Pravnom fakultetu Osijek i članica je Odbora za Odbora za unaprjeđivanje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja i Odbora za statutarna i pravna pitanja na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku od 2021. Sudjelovala je u nekoliko znanstvenih i stručnih projekata te je voditeljica internog projekta IP-PRAVOS-12 (2020-2025).




izv. prof. dr. sc. Mateja Held

Mateja Held rođena je 1986. Osnovnu je školu završila je u Ludbregu, a Prvu Gimnaziju u Varaždinu. Integrirani preddiplomski i diplomski pravni studij na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisala je 2005., te je u ljetnom semestru akademske godine 2009/2010 u sklopu Erasmnus programa u Varšavi u Poljskoj istraživala za diplomski rad o usporedbi hrvatske i poljske lokalne samouprave koji je obranila 2010. Upisala je Poslijediplomski doktorski studij Javno pravo i javna uprava 2011. gdje je 2015. doktorirala s temom Objektivni upravni spor u hrvatskom i poredbenom pravu pod mentorstvom prof. dr.sc. Marka Šikića.

Od 2010. zaposlena je na Katedri za upravno Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, najprije kao znanstvena novakinja (2010-2012), zatim asistentica (2012-2015), viša asistentica (2015-2016), docentica (2016-2021), a danas kao izvanredna profesorica na Katedri za upravno pravo predaje na pravnom studiju, stručnom i specijalističkom diplomskom stručnom studiju javne uprave i stručnom poreznom studiju.

  Predaje na poslijediplomskom specijalističkom studiju Javno pravo i javna uprava. Predaje Upravno pravo te Policijsko upravno pravo na Visokoj policijskoj školi pri Ministarstvu unutarnjih poslova. Mentorirala je više desetaka diplomskih i završnih radova. Sudjelovala je na brojnim domaćim i stranim znanstvenim i stručnim skupovima, objavila je više znanstvenih i stručnih radova samostalno i u koautorstvu. Recenzirala je više znanstvenih radova te jedan znanstveni projekt Nacionalnog centra za znanost u Poljskoj.

Radila je na pokretanju i bila privremena voditeljica Upravnog kompasa - stručne prakse za studente na Studijskom centru za javnuupravu i javne financije pri Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u 2022. i 2023.

Vršiteljica je dužnosti voditelja Pravne klinike Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 30. listopada 2023. u kojoj je akademska mentorica od 2010. U sklopu Pravne klinike je 2012. pokrenula i prva koordinirala projekt vanjskih klinika (2012. -2013.).Članica je Instituta za javnu upravu, sudjeluje u radu Tajništva Instituta za javnu upravu. Članica je Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Članica je Povjerenstva za besplatnu pravnu pomoć te članica Savjeta za reformu lokalne i područne (regionalne) samouprave pri Ministarstvu pravosuđa i uprave (2021-2023). Tajnica je Poslijediplomskog specijalističkog studija Javno pravo i javna uprava. Aktivno se služi engleskim jezikom, a pasivno njemačkim i slovenskim




dr. sc. Iva Lopižić

Iva Lopižić rođena je 11. veljače 1988. u Zagrebu. Gimnaziju (opći smjer) je završila u Dubrovniku 2006. Diplomirala je na studiju prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2011. gdje je i doktorirala 2017. na temu "Utjecaj kapaciteta lokalne samouprave na teritorijalnu državnu upravu".   Od ožujka 2012. radi kao asistentica, a od ožujka 2018. kao poslijedoktorandica na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Članica je udruga Institut za javnu upravu i Central Eastern European Society of Administrative Sciences. Suradnica je Akademije pravnih znanosti Hrvatske od veljače 2019. Autorica je i suautorica više od dvadeset znanstvenih i stručnih radova te je sudjelovala na konferencijama u zemlji i inozemstvu. Sudjelovala je na četiri projekta. Bila je u organizacijskom odboru domaćeg znanstveno-stručnog skupa Normalizacija statusa javnih službenika- rješenje ili zamka te je suurednica zbornika radova ovog skupa. Radom Uloge dekoncentrirane državne uprave: od integrativne i provedbene do koordinativno-planske uloge osvojila je Nagradu Eugen Pusić za rad najboljeg mladog znanstvenika 2019.




izv. prof. dr. sc. Tereza Rogić Lugarić

Izv. prof. dr. sc. Tereza Rogić Lugarić rođena je 1975. godine u Rijeci, Republika Hrvatska. Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 1999. godine a magistrirala 2005. godine na temu „Financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i granice decentralizacije. Doktorsku disertaciju na temu «Razvojne tendencije financiranja velikih hrvatskih gradova» obranila je 2010. godine.

Do sada je bila istraživač na više znanstvenih i stručnih međunarodnih i domaćih projekata. Član je Akademije pravnih znanosti, Instituta za javnu upravu, Centra za demokraciju i pravo „Miko Tripalo“ te uredništva znanstvenog časopisa „Hrvatska komparativna i javna uprava“. Recenzent je u časopisima „Društvena istraživanja“, „Financijska teorija i praksa“, „Hrvatska i komparativna javna uprava“, „Zagrebačka pravna revija“.

Trenunto je zaposlena na Pravnom fakultetu, Katedri za financijsko pravo i financijsku znanost, u zvanju docenta. Nastavnik je na predmetima na Pravnom fakultetu, Studijskom centru za javnu upravu i javne financije te poslijediplomskim studijima „Fiskalni sustav i fiskalna politika“, „Javno pravo i javna uprava“ i „Socijalna politika“.

Sudjelovala je na više domaćih i stranih znanstvenih i stručnih skupova, objavila nekoliko znanstvenih i stručnih radova samostalno i u koautorstvu iz matičnog područja te tri knjige i jedna udžbenik. Od stranih jezika dobro vlada engleskim i francuskim jezikom, služi se njemačkim i talijanskim. Područja od interesa uključuju javne financije, proračunsko pravo, porezno pravo, fiskalni federalizam.




Prof. dr. sc. Frane Staničić

Prof. dr. sc. Frane Staničić rođen je u Makarskoj, 5. kolovoza 1981. Osnovnu školu završio je u Baškoj Vodi, a opću gimnaziju u Makarskoj. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2006., a doktorirao na istom fakultetu 2011. na temu: „Razvoj instituta izvlaštenja u Hrvatskoj“. Redoviti profesor je na Katedri za upravno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, na kojoj je bio asistent (2006.-2011.), viši asistent (2011.-2012.), docent (2012.-2017.) i izvanredni profesor (2017.-2022.). Kao vanjski suradnik radio je u Ministarstvu znanosti obrazovanja i športa na rješavanju žalbi u predmetima priznavanja istovrijednosti inozemnih visokoškolskih kvalifikacija (2007./2008.).

Predaje na pravnom studiju, studiju socijalnog rada, stručnom i specijalističkom diplomskom stručnom studiju javne uprave i stručnom poreznom studiju Pravnog fakulteta u Zagrebu. Predaje i Upravno pravo i Policijsko upravno pravo na Visokoj policijskoj školi pri Ministarstvu unutarnjih poslova. Predaje i na Doktorskoj školi Deák Ferenc Pravnog fakulteta Sveučilišta u Miskolcu (HUN). Mentorirao je preko 180 diplomskih i završnih radova. Recenzirao je više desetaka znanstvenih radova.

Član je Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Član je Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na području obrazovanja i znanosti (od 2017.). Član je ispitnog povjerenstva Komore poreznih savjetnika (od 2013.). Član je Tajništva Instituta za javnu upravu. Redoviti je član Akademije pravnih znanosti Hrvatske. Bio je posebni savjetnik ministra znanosti i obrazovanja za pravna pitanja (2017.). Bio je član Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora (2018.-2020.) i član Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora (2021.-2024.). Bio je član radnih skupina za izradu više zakona.

Objavio je četiri autorske knjige, preko sedamdeset znanstvenih radova i preko dvjesto i pedeset stručnih radova, prikaza i drugih radova. Bio je (su)voditelj bilateralnog znanstvenog hrvatsko-slovenskog projekta “Pravna analiza postojećeg energetskog zakonodavstva u Republici Sloveniji i Republici Hrvatskoj i preporuke za poboljšanje” (2018.-2019.). Sudjelovao je u više znanstveno-istraživačkih projekata, od kojih je šest međunarodnih. Kao stručnjak sudjelovao je u više IPA projekata.

Područja znanstvenog rada i interesa obuhvaćaju upravni postupak, upravni spor, izvlaštenje i druga javnopravna ograničavanja vlasništva, regulatorne agencije, odnose države i crkve, pravni položaj vjerskih zajednica i dr.




izv. prof. dr. sc. Mihovil Škarica

Mihovil Škarica rođen je u Splitu 1982. godine. Osnovnu je školu završio u Solinu, a maturirao na II. jezičnoj gimnaziji u Splitu. Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 2006. godine. Poslijediplomski doktorski studij 'Javno pravo i javna uprava' završio je na istoj instituciji 2013. godine obranom teme 'Lokalni poslovi i suradnja jedinica lokalne samouprave'. Nakon diplome zapošljava se kao asistent na Katedri za upravnu znanost na kojoj radi i danas kao izvanredni profesor. U razdoblju 2016.-2017. obnašao je dužnost državnog tajnika u Ministarstvu uprave.

Objavio je više od 40 znanstvenih i stručnih radova u domaćim i stranim publikacijama te izlagao na oko 30 znanstvenih konferencija, kao i na nizu okruglih stolova i tribina. U svom se znanstvenom, nastavnom i stručnom radu ponajviše bavi temama iz područja lokalne samouprave i decentralizacije: procesom decentralizacije, institucionalnim položajem lokalne samouprave u sustavima višerazinskog upravljanja, suradnjom lokalnih jedinica, modernizacijom lokalnih javnih službi, odnosom predstavničkih i izvršnih tijela telokalnom demokracijom.Od 2020. godine uključen je u EUPACK projekt Europske komisije kao nacionalni ekspert za reformu javne uprave. Sudjelovao je i u brojnim drugim znanstvenim i stručnim projektima.

Redoviti je član Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kao i Akademije pravnih znanosti Hrvatske. Član je Instituta za javnu upravu od 2007. godine. Član je Savjeta za reformu lokalne i područne (regionalne) samouprave pri Ministarstvu pravosuđa i uprave te Stručne radne skupine za izradu Nacionalnog plana razvoja javne uprave 2022.-2027. Izvršni je urednik znanstvenog časopisa Hrvatska i komparativna javna uprava – Croatian andcomparativepublicadministration.




Suzana Šop

Suzana Šop diplomirala na Pravnom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku 2009. godine. Završila je Poslijediplomski specijalistički studij Ljudska prava na istom fakultetu 2018. s temom Najbolji interes djeteta u postupcima nezakonitog odvođenja ili zadržavanja djeteta. Trenutno je doktorandica na Poslijediplomskom doktorskom studiju Javno pravo i javna uprava na Sveučilišta u Zagrebu, Pravni fakultet. Položila je Državni stručni ispit u Ministarstvu uprave 2012. godine.

Obnaša dužnost glavne tajnice Sportskog saveza Grada Zagreba od 29. lipnja 2024. godine, gdje je prva žena na toj poziciji. Dva puta je obavljala dužnost vršiteljice dužnosti glavnog tajnika Sportskog saveza Grada Zagreba. Ranije je bila zaposlena kao pomoćnica glavnog tajnika za pravne poslove u istom sportskom savezu. Predsjednica je Stegovnog suda u Zagrebačkom teniskom savezu. Članica je Nadzornog odbora Hrvatskog gimnastičkog saveza. Koordinatorica je za ravnopravnost spolova u sportu u Mreži koordinatorica za ravnopravnost spolova u sportu u Hrvatskom olimpijskom odboru.

Bila je članica Savjeta za razvoj civilnog društva Vlade Republike Hrvatske u mandatu od 2020. do 2023., te zamjenica članice u razdoblju od 2017. do 2020. godine. Sudjelovala je u Radnoj skupini za izradu nacrta Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2017. do 2021. godine. Imenovana je u članstvo Radne skupine za izradu Nacionalnog plana stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2021. do 2027. godine.

Od 2020. do 2022. godine, obavljala je dužnost članice Nadzornog odbora Instituta za javnu upravu. Nakon toga, od 2022. do 2024. godine, bila je članica Tajništva Instituta za javnu upravu. U 2024. godini, izabrana je u Tajništvo Instituta za javnu upravu za novo mandatno razdoblje.

Osim navedenog članstva u Institutu za javnu upravu, članica je Kluba pravnika Grada Zagreba, Hrvatskog društva za građanskopravne znanosti i praksu te Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji. Uvrštena je u Bazu potencijalnih vanjskih sektorskih stručnjaka u Registru hrvatskog kvalifikacijskog okvira za Sektor XIX. Pravo, politologija, sociologija, državna uprava i javni poslovi pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Usavršavala se na brojnim nacionalnim i međunarodnim seminarima, savjetovanjima i konferencijama. Iznimno je angažirana u području prava, posebno u kontekstu sporta, ljudskih prava, ravnopravnosti spolova i javne uprave. Autorica je brojnih članaka iz navedenih područja prava, a održava i predavanja o aktualnim temama iz sporta i drugih pravnih područja.