Na temelju odredbe članka 18. alineje 5. Statuta Instituta za javnu upravu, podnosim Skupštini Instituta sljedeće
Na sjednici Skupštine Instituta održanoj 19. siječnja 2018. godine prihvaćeno je Izvješće predsjednika Instituta za razdoblje od prosinca 2015. do prosinca 2017. Ovo novo izvješće odnosi se na razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2019. godine.
Na izbornoj sjednici Skupštine Instituta održanoj 19. siječnja 2018. godine izabrano je Tajništvo Instituta u sastavu doc. dr. sc. Nikola Popović (glavni tajnik), doc. dr. sc. Jasmina Džinić, Josip Jambrač, izv. prof. dr. sc. Mirko Klarić, Boris Milošević, Jasna Prka, izv. prof. dr. sc. Tereza Rogić Lugarić, izv. prof. dr. sc. Frane Staničić i doc. dr. sc. Tijana Vukojičić Tomić.
Za članove Nadzornog odbora Instituta za javnu upravu izabrani su prof. dr. sc. Slaven Ravlić kao predsjednik Nadzornog odbora te doc. dr. sc. Goranka Lalić Novak i Slobodan Ljubišić kao članovi.
Na istoj izbornoj sjednici Skupštine Instituta prof. dr. sc. Ivan Koprić je ponovno izabran za predsjednika Instituta, a prof. dr. sc. Gordana Marčetić za zamjenicu predsjednika.
Tajništvo je održavalo svoje sjednice redovito i uredno, premda nešto rjeđe nego u prethodnom mandatnom razdoblju, i to: 13. travnja 2018., 22. svibnja 2018. (elektronička sjednica), 25. veljače 2019. i 20. rujna 2019. (sjednica s elektroničkim izjašnjavanjem dijela članova koji su opravdano izostali sa sjednice). Članovi su prisustvovali sjednicama Tajništva, na svakoj je sjednici sudjelovao i Predsjednik Instituta, a najčešće i Zamjenica predsjednika. Predsjednik, Zamjenica predsjednika i Tajništvo su usko surađivali u konstruktivnoj i kooperativnoj atmosferi. Tajništvo će održati zadnju sjednicu u ovom mandatu neposredno prije sjednice Skupštine Instituta, u petak, 14. veljače 2020. godine.
Nadzorni odbor održat će sjednicu neposredno prije sjednice Skupštine Instituta.
Od rujna 2015. likvidator udruge je gđa. Božena Bregović, koja nije članica Instituta (niti je to po Zakonu o udrugama potrebno), koja ujedno već niz godina uspješno vodi računovodstvo Instituta temeljem ugovora o djelu.
U Institutu u ovom razdoblju nije bilo zaposlenih osoba, a svi su se potporni poslovi obavljali temeljem ugovora o djelu. Riječ je o ugovorima koje su imali Petra Đurman, Božena Bregović, Đuro Leščić, Željka Koščević i Marija Šulentić. Za rad kao pomoćnici glavnog urednika časopisa Instituta „Hrvatska i komparativna javna uprava“ honorare iz sredstava Instituta primaju izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić i doc. dr. sc. Dario Čepo, izvršna urednica doc. dr. sc. Romea Manojlović, te, od prosinca 2019., tajnica redakcije Marina Drvarić. U povremene poslove tehničkog uređenja tekstova za časopis uključena je i Marina Jukić
Internetska stranica Instituta funkcionira u varijantama na hrvatskom i na engleskom jeziku. Posebno valja naglasiti velik broj publikacija koje su na njoj postavljene i besplatno dostupne svim zainteresiranim korisnicima u e-knjižnici. Također, na njoj su objavljeni svi brojevi časopisa „Hrvatska javna uprava“ odnosno „Hrvatska i komparativna javna uprava“ od početka izlaženja do kraja 2019. godine, s tim da se posebni dodaci objavljuju s godinom kašnjenja, kako bi se održao interes pretplatnika za časopisom. Na internetsku stranicu je vezan i blog Administratio Publica kojeg uređuje izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić. Institut je aktivan na društvenim mrežama Twitter i Facebook. Na Twitteru je broj pratitelja Instituta u dvije godine porastao za 3% (sa 704 na 724), dok je porast pratitelja na Facebooku značajniji, jer se povećao za 62% (s 1.073 na 1.742).
Institut je krajem 2019. imao 87 članova. Tajništvo je u proteklom razdoblju primilo nekoliko novih članova temeljem njihovih molbi popraćenih životopisima, dok je za tri člana donesena odluka o prestanku članstva na njihov vlastiti zahtjev, a 9 je članova odlukom Tajništva isključeno zbog neplaćanja članarine. Od lipnja 2014. članovi Instituta plaćaju članarinu, i to 100,00 kuna godišnje za fizičke osobe, 1.800,00 kuna godišnje za pravne osobe, 50,00 kuna godišnje za umirovljenike, te 30,00 kuna godišnje za studente preddiplomskih i diplomskih studija. Studentska sekcija u proteklom razdoblju (2018.-2019.) nije imala posebnih aktivnosti te ju je potrebno potaknuti na ponovni angažman.
Pojedini članovi Instituta i nadalje su vrlo aktivni u obavljanju raznih društvenih i profesionalnih dužnosti čime pridonose razvoju i profesionalizaciji javne uprave u Hrvatskoj. Prof. dr. sc. Ivan Koprić je obavlja dužnost zamjenika predsjednika Savjeta Partnerstva za otvorenu vlast (2014. nadalje), dok je prof. dr. sc. Gordana Marčetić zamjenica člana toga Savjeta. Izv. prof. dr. sc. Anamarija Musa do 21. studenoga 2018. godine obavljala dužnost Povjerenice za informiranje Republike Hrvatske. Prof. dr. sc. Ivan Koprić i izv. prof. dr. sc. Frane Staničić su izabrani za vanjske članove Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora od srpnja 2018. godine. Prof. dr. sc. Ivan Koprić i prof. dr. sc. Mirko Klarić su članovi Upravnog vijeća Državne škole za javnu upravu od 2017. godine. Još je nekoliko članova Instituta obavljalo javne dužnosti tijekom proteklog mandatnog razdoblja, pri čemu valja istaknuti da je u lipnju 2019. naša članica i dugogodišnja članica Uredništva časopisa „Hrvatska i komparativna javna uprava“ mr. sc. Marija Burić Pejčinović izabrana za glavnu tajnicu Vijeća Europe, a da je izv. prof. dr. sc. Anamariju Musa na dužnosti Povjerenika za informiranje Republike Hrvatske naslijedio naš bivši član i pomoćnik glavnog urednika časopisa „Hrvatska i komparativna javna uprava“ dr. sc. Zoran Pičuljan.
U 2018. godini na natječaj „Eugen Pusić“ u kategoriji najboljeg rada studenta pristigle su četiri prijave, a stručno povjerenstvo izabralo je rad Benjamina Sadrića „The Use of Military Forces in the Protection of the Borders and Prevention of Irregular Migrations – Case Study of selected SEE Countries“ kao najbolji. U kategoriji mladog znanstvenika, na natječaj je pristigla jedna prijava te je nagrada dodijeljena doc. dr. sc. Romei Manojlović Toman za rad „Komparativna iskustva odabranih europskih zemalja u primjeni upravljanja učinkovitošću – preporuke za Hrvatsku“. Radovi su sukladno propozicijama natječaja objavljeni u časopisu „Hrvatska i komparativna javna uprava“ br. 3 (Sadrić) i 4/2019. (Manojlović Toman).
U 2019. na natječaj „Eugen Pusić“ u kategoriji najboljeg rada studenta nije bilo prijava, dok je u kategoriji mladog znanstvenika pristigla jedna prijava, dr. sc. Ive Lopižić za rad „Uloge dekoncentrirane državne uprave: od integrativne i provedbene do koordinativno-planske", kojem je i dodijeljena nagrada. Rad je prihvaćen za objavu u časopisu „Hrvatska i komparativna javna uprava“ br. 1/2020.
U 2018. godini Institut je započeo znanstveno-istraživački projekt Kapacitet za integraciju migranata, čiji su suvoditelji prof. dr. sc. Ivan Koprić i prof. dr. sc. Mirko Klarić. Provedena je anketa slanjem upitnika u 74 grada i općine s preko 10.000 stanovnika, s odgovorom iz njih 62 (84%). Upitnik je sadržavao 38 pitanja. Obavljeni su i intervjui s šest gradonačelnika ili drugih izvršnih dužnosnika u velikim gradovima priobalnog područja Hrvatske (Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Kaštela, Split i Dubrovnik). Rad s prvim rezultatima obrade prezentiran je na Svjetskom kongresu IPSA-e u Brisbaneu, Australija, a dodatno su temeljem njih obavljena izlaganja I. Koprića i M. Klarića na znanstvenom skupu HAZU „Izazovi migracija i integracije migranata za Republiku Hrvatsku“ koji je održan u Zagrebu, 28. veljače 2019. godine. Radovi temeljem izlaganja bit će 2020. objavljeni u 50. knjizi HAZU u seriji „Modernizacija prava“. Analiza preostalih pitanja, koja nisu analizirana u izlaganju u Brisbaneu, bit će prezentirana na Svjetskom kongresu IPSA-e u Lisabonu, Portugal, u srpnju 2020. godine. U projektu preostaje obaviti intervjue s gradonačelnicima velikih gradova u kontinentalnom dijelu Hrvatske, što se planira u 2020. i 2021.
U 2019. godini Institut za javnu upravu je u suorganizaciji s udrugom Avis Rara Studio kao nositeljem, u suradnji sa Zakladom Friedrich Ebert, Udrugom gradova Republike Hrvatske, tvrtkom Hauska & Partner, tjednikom 24 sata Express i Radio Vrbovcem započeo s provedbom projekta „Građani u srcu demokracije“. Cilj projekta je mapirati dobre prakse sudjelovanja građana u lokalnoj demokraciji, pokretanje e-škole lokalne demokracije s preko dvadeset modula i posebnom internetskom platformom, javna kampanja, zagovaranje osnaživanja građana za sudjelovanje u lokalnim procesima odlučivanja, te priprema novih zakonskih i institucionalnih rješenja koji bi osigurali efikasne kanale utjecaja građana na lokalno odlučivanje. Znanstveno-istraživačka komponenta mapiranja participativnih praksi na lokalnoj razini koju temeljem sporazuma između Instituta i Zaklade financijski podupire Zaklada Fridrich Ebert (Sporazum od 30.10.2019.). Cilj projekta je mapirati dobre prakse sudjelovanja građana u lokalnoj demokraciji. Ova se komponenta izvodi u dvije faze; analitičkoj, koja uključuje pravni okvir i komparativne primjere participativnih praksi te empirijskoj koja obuhvaća istraživanje i mapiranje participativnih praksi u hrvatskoj lokalnoj samoupravi. Voditelj cjelokupnog projekta je prof. dr. sc. Ivan Koprić, a voditeljica znanstvenog istraživanja izv. prof. dr. sc. Anamarija Musa. Administratorica projekta i autorica odnosno suautorica (s izv. prof. dr. sc. Anamarijom Musa) dviju studija koje su dovršene 2019. je dr. sc. Petra Đurman. U daljnjim fazama, osobito u provedbu empirijskoga istraživanja, predviđeno je uključivanje i drugih članova Instituta.
Institut za javnu upravu je kao partner Sindikata policije Hrvatske sudjelovao u provođenju projekta „Analiza uređenja položaja policijskih službenika te gradnja bipartitnog socijalnog dijaloga i organizacijske strukture“ kojeg je financirao Europski socijalni fond (poziv Jačanje socijalnog dijaloga – faza III). U okviru projekta dana 19. listopada 2019. je održan skup Analiza uređenja policijskih službenika, socijalnog dijaloga i organizacijske strukture na kojem su članovi Instituta održali svoja izlaganja. I. Koprić je proveo pravnu analizu te napisao znanstveno-istraživački izvještaj pod naslovom „Istraživanje o pravnoj analizi uređenja položaja policijskih službenika u Republici Hrvatskoj“ koja je objavljena u posebnoj publikaciji u okviru navedenog projekta (str. 1-90).
U izvještajnom su razdoblju održana dva godišnja znanstveno–stručna skupa:
Financijski rezultati oba skupa bili su pozitivni, naročito kad je u pitanju skup 2019. godine, a objavljeni zbornici imali su međunarodno uredništvo te inozemne recenzente. U zborniku „Europeizacija hrvatske lokalne samouprave: standardi europske povelje o lokalnoj samoupravi i hrvatska lokalna i regionalna samouprava“ (660 str.) objavljena su 22 rada. U zborniku „Normalizacija statusa javnih službenika – rješenje ili zamka“ (349 str.) objavljeno je 11 radova. Većina je radova klasificirana je u kategorijama znanstvenih radova (izvorni, pregledni ili prethodno priopćenje).
Sljedeći godišnji znanstveno-stručni skup Instituta planiran je za lipanj 2020. godine. Tema skupa je „Novo uređenje referenduma u Republici Hrvatskoj i drugi oblici neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju – kakvu poziciju građana u demokratskom sustavu trebamo“, a urednik je izv. prof. dr. sc. Frane Staničić, član Tajništva Instituta. Predviđa se desetak izlaganja te prikladna medijska praćenost radi eventualnog utjecaja na nužne promjene zakonodavstva.
U izvještajnom su razdoblju organizirana tri gostujuća predavanja:
Institut je u 2018. nastavio organiziranje serije znanstvenih rasprava pod nazivom Forum za javnu upravu, zajedno sa Zakladom Friedrich Ebert. Urednica Foruma je izv. prof. dr. sc. Anamarija Musa. Tijekom 2018. održane su dvije takve rasprave. Tema foruma održanog u travnju 2018. bila je Upravljanje učinkovitošću u javnoj upravi. Tema Foruma održanog u studenome 2018. bila je Izazovi upravljanja javnim dobrima. Sukladno novoj politici Zaklade Friedrich Ebert daljnje rasprave nisu organizirane, tako da je ovaj format suradnje započet 2012. godine priveden kraju. Forum je tijekom sedam godina privukao značajan broj eminentnih izlagača i sudionika – znanstvenika i praktičara iz područja javne uprave, prava, politologije, ekonomije i drugih disciplina društvenih znanosti, te je kao njegov rezultat objavljeno 17 publikacija. Institut je osiguravao i izlagače na Forumu, ne samo unutar kruga članova Instituta, već i iz drugih institucija. Forum se pokazao vrlo produktivnim oblikom suradnje znanstvenika i praktičara o aktualnim temama reforme javne uprave u Hrvatskoj.
Tijekom dvogodišnjeg razdoblja (2018.-2019.) objavljena su četiri publikacije s Foruma, i to:
Teorijski razgovori se u izvještajnom razdoblju nisu održavali.
Institut je bio glavni organizator odnosno suorganizator važne međunarodne znanstvene konferencije „Public Administration in a Democratic Society: Thirty Years of Democratic Transition in Europe“. Konferencija je održana u Dubrovniku, 4.-6. listopada 2019. godine. Konferenciju je Institut za javnu upravu održao u suradnji s istraživačkim odborima Međunarodne politološke asocijacije (IPSA) RC05 Komparativno proučavanje lokalne samouprave i politike i RC32 Javne politike i uprava, Međunarodnim institutom upravnih znanosti (International Institute of Administrative Sciences – Institut International des Sciences Administratives), Hrvatskim politološkim društvom, Studijskim centrom za javnu upravu i javne financije Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Pravnim fakultetom Sveučilišta u Splitu. Na skupu su eminentni svjetski znanstvenici održali pet uvodnih izlaganja, a ostali sudionici iz čitavog svijeta prijavili su još 58 izlaganja. S konferencije je objavljena knjiga sažetaka, određeni broj radova je predan na objavu u časopis „Hrvatska i komparativna javna uprava“, a priprema se i prijedlog knjige s odabranim poglavljima (radovi prezentirani na toj konferenciji) koji će se podnijeti uglednom međunarodnom izdavaču Edward Elgar Publishers tijekom 2020. Prikazi te konferencije objavljeni su u časopisu „Hrvatska i komparativna javna uprava“ br. 4/2019. (na engleskom jeziku) te posebnom dodatku uz br. 4/2019. (na hrvatskom jeziku).
Institut je zajedno s Hrvatskim politološkim društvom organizirao međunarodni okrugli stol Trump, populism, and democracy: the role of electoral campaigns and presidential administration in mainstreaming extremism 8. svibnja 2018. u Zagrebu uz sudjelovanje više domaćih i stranih izlagača. Prof. Fred Lazin je održao uvodno izlaganje „(De)stabilizing Influence of President Trump's Administration on the US and International System“. Raspravu je moderirala doc. dr. sc. Tijana Vukojičić Tomić, a od članova Instituta sudjelovali su još izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić i doc. dr. sc. Dario Čepo.
Institut je sa Sindikatom policije 19. listopada 2019. godine organizirao skup Analiza uređenja policijskih službenika, socijalnog dijaloga i organizacijske strukture, u okviru zajedničkog projekta, temeljem kojega je u sunakladništvu objavljen priručnik „Policija i policijski službenici: Empirijsko istraživanje i pravna analiza“ autora prof. dr. sc. Ivana Koprića. Na skupu su izlaganja održali i drugi članovi Instituta: izv. prof. dr. sc. Frane Staničić, doc. dr. sc. Teo Giljević, doc. dr. sc. Romea Manojlović Toman te Dalibor Franulović.
Institut surađuje s brojnim drugim domaćim i inozemnim udruženjima sličnih ciljeva i aktivnosti te znanstvenim institutima. Posebno valja istaknuti suradnju s NISPAcee, Network of Institutes and Schools of Public Administration in Central and Eastern Europe, EGPA (European Group for Public Administration) te istraživačkim odborima Međunarodnog politološkog udruženja (IPSA). Institut je član IPSA-e, NISPAcee, European Regional Science Association (ERSA) te EGPA-e.
Od domaćih institucija Institut surađuje sa Zakladom Friedrich Ebert, Sindikatom državnih i lokalnih službenika i namještenika, HAKOM-om, GONG-om, Udrugom gradova, Udrugom općina, Državnom školom za javnu upravu, i drugim institucijama. Dana 13. prosinca 2019. potpisan je Sporazum o suradnji Instituta i Državne škole za javnu upravu. Povremeno i ostale institucije naznačene uz određene aktivnosti opisane u ovom izvještaju daju potporu djelovanju Instituta. Članovi Instituta pojedinačno su ostvarili suradnje s različitim državnim i javnim tijelima i organizacijama.
Članovi Instituta za javnu upravu aktivno sudjeluju u organizaciji godišnje međunarodne znanstvene konferencije NISPAcee (Network of Schools and Institutes of Public Administration in CEE Region) koja će se održati u Splitu 2020., pri čemu valja posebno istaknuti ulogu izv. prof. dr. sc. Anamarije Musa koja je ključna osoba organizacije te konferencije.
U izvještajnom razdoblju Institut je objavio tri nova priručnika:
U travnju 2019. u sklopu biblioteke „Moderna javna uprava“ objavljena je prva knjiga „Migrations, Diversity, Integration, and Public Governance in Europe and Beyond“ urednika Ivana Koprića, Goranke Lalić Novak i Tijane Vukojičić Tomić. Zbornik sadrži 20 poglavlja autora iz raznih europskih zemalja i SAD i Izraela, a opsega je 464 stranice. Zbornik radova obuhvaća radove s međunarodne znanstvene konferencije održane u Dubrovniku 2017. na temu utjecaja migracija i integracije migranata na javno upravljanje pod nazivom Migrations, Diversity, Integration, and Public Governance in Europe and Beyond.
U istoj se biblioteci priprema izdavanje knjige Administrative Science s radovima prezentiranim na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji koja je pod nazivom International Scientific Seminar and Summer School Researching, Theorizing, and Teaching Administrative Science and Public Administration: Croatia, South East Europe, and Beyond održana u Dubrovniku od 11. do 15. srpnja 2017. Knjiga je u pripremi, a objava se očekuje tijekom 2020. Knjiga obuhvaća 23 poglavlja autora iz Europe, SAD, Kine i Rusije.
Institut za javnu upravu pomogao je izdavanje knjige „Uspavano srce demokracije“ prof. dr. sc. Ivana Koprića (Avis Rara, Vrbovec, 2018.).
Institut redovito kao glavni nakladnik izdaje časopis „Hrvatska i komparativna javna uprava - Croatian and Comparative Public Administration“, četiri broja godišnje, u sunakladništvu s Pravnim fakultetom. Časopis je još 1999. pokrenuo Institut sam, dok su kasnije sudjelovali razni sunakladnici. HKJU-CCPA je registriran kao časopis Instituta. Od 2014. Institut samostalno vodi brigu o pretplati na časopis, za što je u izvještajnom razdoblju bila zadužena dr. sc. Iva Lopižić. Broj pretplata se kreće od 60 do 80, od čega određen broj inozemnih, a postoji i dobra međunarodna razmjena časopisa.
Institut za javnu upravu je tijekom 2018. i 2019. napravio izraziti napredak u pogledu časopisa Hrvatska i komparativna javna uprava. Časopis je ušao u dvije ponajvažnije svjetske baze znanstvenih časopisa Web of Science Core Collection (WoSCC) i Scopus, čime je ušao u najvišu A1 kategoriju znanstvenih časopisa u Hrvatskoj za sve društvene znanosti sukladno Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (Narodne novine br. 28/17). U Web of Science se indeksiraju svi radovi počevši od 2005., a u Scopusu od početka 2019. godine. Uz to časopis se referira u posebno važnoj bazi za pravne časopise HeinOnline, što časopis prema navedenom Pravilniku svrstava u kategoriju A1 za znanstveno polje pravo (sve grane), a referira se i u nizu drugih relevantnih međunarodnih baza (popis je dostupan na internetskim stranicama te u samom časopisu). Nabavljen je software za utvrđivanje plagijata što je značajno popravilo mogućnosti utvrđivanja neetičnih oblika ponašanja autora radova koji pristižu u časopis.
Časopis je ušao u DOI sustav temeljem ugovora sklopljenog potkraj 2017., a autori radova u časopisu povezani su u ORCID sustav s ORCID brojem. Troškove izdavanja DOI brojeva pokriva Nacionalni ured za DOI pri Nacionalnoj i sveučilišnoj tiskari, pri čemu su DOI brojevi dodijeljeni svim radovima počevši od 2016. godine
Tijekom 2018. značajno je unaprijeđena online dostupnost časopisa “Hrvatska i komparativna javna uprava” tako što je online objavljene tekstove sada moguće pretraživati po ključnim riječima te su online postavljeni radovi objavljeni u časopisu u razdoblju 1999.-2005. u programu koji omogućuje njihovo pretraživanje po ključnim riječima.
Časopis gaji otvoreni pristup, a urednički je postupak usklađen s najvišim međunarodnim standardima te se u potpunosti odvija elektroničkim putem, što značajno onemogućuje pristranost, a svim sudionicima (urednici, autori, recenzenti) daje uvid u recenzijski postupak.
U funkciji je i posebna internetska stranica časopisa http://www.ccpa-journal.eu/index.php/ccpa. Svi radovi objavljuju se i na platformi znanstvenih časopisa Republike Hrvatske Hrčak https://hrcak.srce.hr/ccpa, tako da su svi radovi od početka izlaženja časopisa 1999. godine dostupni na tri internetske stranice – stranici Instituta, posebnoj stranici časopisa i platformi Hrčak. Časopis je na portalu Hrčak od studenoga 2014., otkako je uvršten, pregledan čak 539.400 puta. Posjećenost se povećava tijekom godina, tako da je 2017. bilo 99.118, 2018. već 133.584, a 2019. čak 159.992 posjeta. Po posjećenosti časopis je 2019. bio na 21. mjestu među časopisima u području društvenih znanosti, a na 45. mjestu među svim domaćim znanstvenim časopisima.
Financiranje časopisa kontinuirano, i sa sve većim iznosima kako se povećava kvaliteta radova, uredničkog postupka i časopisa u cjelini podupire Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.
Godišnje se objavljuje oko 24-25 znanstvenih radova koji se dvostruko anonimno recenziraju. Preko dvije trećine znanstvenih radova se objavljuje na engleskom jeziku, s tendencijom povećanja kako bi se povećala međunarodna vidljivost, posjećenost i citiranost te učinak časopisa (impact factor). Velik je udio autora iz inozemstva (oko dvije trećine), a jednako tako časopis angažira pretežno recenzente iz inozemstva (također preko dvije trećine). U 2019. je uvedena praksa pisanja recenzija samo na engleskom jeziku, kako bi u uredničkom postupku u potpunosti mogli sudjelovati suurednici iz inozemstva. I dalje se objavljuju radovi na hrvatskom jeziku radi osiguranja zastupljenosti nacionalno usredotočenih radova.
Od 2017. uz časopis se dva puta godišnje izdaje posebni dodatak koji se distribuira samo pretplatnicima. U njemu se objavljuju stručni prilozi i kraći stručni radovi, ali i ostali sadržaji značajni za razvoj struke. Godišnje se u dva sveščića posebnog dodatka objavi prosječno oko 230 stranica teksta. Od 2020. se u uređivanje posebnog priloga uključuje nova suradnica, Paola Horvat Sovilj.
Glavni i odgovorni urednik je prof. dr. sc. Ivan Koprić. Suurednici časopisa su ugledni međunarodni profesori, prof. dr. sc. Carmen Navarro (Universidad Autónoma de Madrid, Španjolska), prof. dr. sc. Jill Tao (Incheon National University, Incheon, Južna Koreja) i dr. sc. Stephen Jones (University of Queensland, Brisbane, Australija). Izvršna urednica je doc. dr. sc. Romea Manojlović, a pomoćnici glavnog urednika izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić i doc. dr. sc. Dario Čepo. Dosadašnjem Uredništvu koje je uređivalo časopis od početka 2011. mandat je završio odlukom Tajništva s krajem 2018. godine, a članovima je upućen dopis s izrazima zahvalnosti. Riječ je o najuspješnijem razdoblju djelovanja časopisa od osnivanja. Uvođenjem suurednika iz inozemstva časopis je napravio značajni iskorak u osiguranju kvalitete uredničkog rada i kvalitete radova koji se objavljuju. U svim odlukama sada sudjeluje Uredništvo koje čine navedenih sedmero urednika. U pojedinim pitanjima konzultira se i dopisno uredništvo kojeg čine 23 eminentna profesora i znanstvenika iz čitavog svijeta.
Honorarni suradnici koji daju značajni doprinos radu Instituta su dr. sc. Iva Lopižić, koja je veći dio izvještajnog razdoblja obavljala niz organizacijskih i drugih poslova, te dr. sc. Petra Đurman koja ih je preuzela od rujna 2019. godine. Željka Koščević vodi urudžbeni zapisnik i arhiv, Božena Bregović računovodstvo i financijske poslove, a Đuro Leščić održava web stranicu i zadužen je za unaprjeđenje korištenja društvenih mreža. U radu Instituta doprinos su dali i mnogi drugi mlađi suradnici te studenti.
Institut je kao dio konzorcija u veljači 2019. sudjelovao u prijavi projekta Good administration in the context of EU integration – opportunities and challenges for the Western Balkans, GAEUWB, za Europe for Citizens programme. Konzorcij uz Institut za javnu upravu iz Zagreba sačinjavaju University of Udine, Italy, European Movement Serbia, Belgrade, University Donja Gorica, Montenegro, te Institute of Social Sciences, Belgrade). Prijava nije bila uspješna, ali je ostvaren kontakt za moguće naredne prijave.
Financijska situacija Instituta je stabilna i zadovoljavajuća. Stanje na računima Instituta na dan 31. prosinca 2017. iznosilo je 381.958,29 kuna, a na dan 31. prosinca 2019. godine 322.594,00 kune. Tijekom 2018. ostvareni su prihodi u iznosu od 197.108,00 a rashodi u iznosu 250.659,00 kuna. U 2019. su prihodi bili 249.010,00 a rashodi 259.092,00 kune. Za bolji balans prihoda i rashoda potrebno je dodatno smanjiti rashode, budući da značajnije mogućnosti povećanja prihoda ne postoje. Posebno je podbacila naplata članarina jer je tijekom čitave 2019. godine po toj osnovi ostvaren prihod od samo 4.800,00 kuna, premda je bio očekivan u iznosu od cca 9.500,00 kuna. Najvažniji izvor prihoda su donacije iz proračuna, inozemstva i drugih izvora, zatim slijede prihodi od usluga i prodaje časopisa i knjiga.
U Zagrebu, 10. veljače 2020. godine
Predsjednik Instituta za javnu upravu:
Prof. dr. sc. Ivan Koprić