Nadzorni odbor instituta

doc. dr .sc. Teo Giljević, predsjednik Nadzornog odbora

Teo Giljević docent je na Katedri za upravnu znanost. Doktorat znanosti stekao je 2014. godine na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranivši disertaciju pod nazivom Utjecaj organizacijskih varijabli na upravnu koordinaciju pod mentorstvom prof. dr. sc. Ivana Koprića.

Sudjeluje u izvođenju nastave na studijima Studijskog centra za javnu upravu i javne financije, integriranom preddiplomskom i diplomskom pravnom studiju, preddiplomskom studiju socijalnog rada i vojnom studiju.

Autor je više znanstvenih radova. Suradnik je na više domaćih i međunarodnih projekata iz područja javne uprave i migracija i integracije migranata. Dobitnik je godišnje nagrade "Eugen Pusić" za najbolji rad mladih znanstvenika za 2015. godinu. Predsjednik je tijela koje obavlja civilni nadzor nad radom policije, Povjerenstva za rad po pritužbama, čije je članove na mandat od četiri godine imenovao Hrvatski sabor.

Član je Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Član je Instituta za javnu upravu i Akademije pravnih znanosti Hrvatske.




doc. dr. sc. Tijana Vukojičić-Tomić

Tijana Vukojičić Tomić diplomirala je 1999. godine na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, završila je Poslijediplomski specijalistički studij iz lokalnog razvoja na Sveučilištu u Trentu, Italija 2005. godine, a doktorirala na Pravnom fakultetu u Zagrebu 2016. iz područja javnog prava i javne uprave.

Od studenog 1999. do svibnja 2005. radila je kao voditeljica projekata u Hrvatskom helsinškom odboru za ljudska prava, a potom u Hrvatskom pravnom centru kao pomoćnica voditeljice projekta do studenog 2006. Sudjelovala je kao savjetnica na projektu CARDS 2003 „Jačanje sposobnosti za upravnu decentralizaciju“. Od siječnja 2007. do prosinca 2011. radila je na Društvenom veleučilištu u Zagrebu.

Sudjeluje u nastavi na pravnom studiju, studiju socijalnog rada, stručnom preddiplomskom i specijalističkom studiju javne uprave i stručnom preddiplomskom poreznom studiju tena specijalističkom poslijediplomskom studiju Javno pravo i javna uprava.

Objavila je više znanstvenih i stručnih radova te sudjelovala na brojnim konferencijama i stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu.Suurednica je nekoliko znanstvenih i stručnih publikacija.

Sudjelovala je u više znanstvenih i stručnih projekata. Od 2020. godine voditeljica je Akademije izrazite raznolikosti u okviru projekta Europskog sveučilišta postindustrijskih gradova (UNIC) za Sveučilište u Zagrebu, a od 2022. suvoditeljica UNIC radnog paketa "Jačanje kapaciteta za suradnju među partnerima UNIC-a" i tematske linije "Izrazita raznolikost".

Članica je nadzornog odbora Instituta za javnu upravu i Hrvatskog pravnog centra.

Područje njezinog znanstvenog interesa posebno obuhvaća manjinska prava, reprezentativnu upravu, upravljanje razlikama, odnos uprave i građana, upravne reforme, e-upravu i lokalne političke institucije.




Josip Jambrač

Josip Jambrač osnovnu je školu završio u Vrbovcu; srednju školu u Zagrebu, a diplomirao je na Prometnom fakultetu u Zagrebu. Završio je poslijediplomski sveučilišni specijalistički studij na Ekonomskom fakultetu (organizacija i menadžment) i sveučilišni specijalistički poslijediplomski studij javne uprave (javna uprava) Sveučilišta u Zagrebu te doktorirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Ima četrdesetgodišnje radno iskustvo na poslovima projektanta, rukovoditelja tehnologije, direktora zadruge, privatnog poduzetnika i rada u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi na mjestu zamjenika župana Zagrebačke županije za gospodarstvo. Danas u mirovini.

Izlagao je na više konferencija i seminara o mogućnostima korištenja fondova EU, robnim markama, utjecaju lokalne i regionalne samouprave na regionalni razvoj, reformi regionalne samouprave i konkurentnosti lokalne države. Autor je studije o mogućnostima financiranja projekata Zagrebačke županije iz fondova EU i drugih izvora te knjiga „Ljudi, ekonomija, država: perspektiva lokalne samouprave u Hrvatskoj“; „Demokracija iz dana u dan“; „Porijeklo hrvatskih institucija: kultura zaborava“ i „Neposredan izbor gradonačelnika u Hrvatskoj: kraljevstvo demokracije ili demokracija kraljeva.

Autor je više znanstvenih radova o fiskalnom kapacitetu lokalnih jedinica i decentralizaciji, teritorijalnoj organizaciji, tranziciji i transformaciji Hrvatske te modelu organizacije javne uprave objavljenih u časopisu “Hrvatska i komparativna javna uprava“ i drugim međunarodnim časopisima.

Područje zanimanja je javna uprava, osobito s organizacijsko-upravljačkog aspekta.