Statut

Institut za javnu upravu (u daljnjem tekstu: Institut) je udruga građana osnovana radi unapređivanja, proučavanja i istraživanja javne uprave. Ovim Statutom reguliraju se odredbe o:

• nazivu, sjedištu i zastupanju Instituta,
• izgledu pečata Instituta,
• ciljevima i područjima djelovanja, sukladno ciljevima Instituta,
• djelatnostima kojima se ostvaruju ciljevi Instituta te gospodarskim djelatnostima sukladno zakonu,
• načinu osiguranja javnosti djelovanja Instituta,
• uvjetima i načinu učlanjivanja i prestanku članstva, pravima, obvezama i odgovornostima te stegovnoj odgovornosti članova i načinu vođenja popisa članova,
• tijelima Instituta, njihovu sastavu i načinu sazivanja sjednica, izboru, opozivu, ovlastima, načinu odlučivanja i trajanju mandata te načinu sazivanja skupštine u slučaju isteka mandata,
• izboru i opozivu likvidatora Instituta,
• međusobnim pravima i obvezama Instituta i ustrojstvenih oblika,
• prestanku postojanja Instituta,
• imovini, načinu stjecanja i raspolaganju imovinom Instituta,
• postupku s imovinom u slučaju prestanka postojanja Instituta,
• načinu rješavanja sporova i sukoba interesa unutar Instituta, te
• drugim pitanjima od značaja za Institut.

Puni naziv Instituta: INSTITUT ZA JAVNU UPRAVU. Skraćeni je naziv: IJU. Uz naziv na hrvatskom jeziku, Institut može upotrebljavati i naziv na engleskom jeziku: INSTITUTE OF PUBLIC ADMINISTRATION. Sjedište Instituta je u Zagrebu. Institut djeluje na području Republike Hrvatske. Institut je pravna osoba.

Institut ima svoj kunski i devizni bankovni račun. Institut zastupa predsjednik Instituta, a može ga zastupati i glavni tajnik Instituta, uz prethodno ovlaštenje predsjednika Instituta.

Radi što bolje povezanosti članstva te boljeg rada Institut može osnovati svoje podružnice koje djeluju na području županije, grada, općine ili na području više županija, općina i gradova. Podružnice nisu pravne osobe. Osnivanje i način rada podružnica te međusobna prava i obveze podružnica i Instituta regulira se općim aktom, kojeg donosi Tajništvo Instituta.

Pečat Instituta okruglog je oblika promjera 35 mm na obodu kojega je slijedeći tekst: Institut za javnu upravu, a u sredini piše sjedište Instituta – Zagreb. Institut može imati više okruglih pečata, ali svaki od njih ima svoj redni broj.

Institut može surađivati sa sličnim asocijacijama i udrugama te drugim stručnim i drugim organizacijama u zemlji i inozemstvu i učlanjivati se u njih.

Rad instituta je javan. Javnost rada osigurava se i ostvaruje pravodobnim i istinitim obavješćivanjem članova Instituta te izvješćivanjem javnosti putem sredstava javnog priopćavanja i na druge prikladne načine. Članovi se o radu Instituta obavješćuju dostavom pisanog materijala, objavom na internetskim stranicama Instituta, na društvenim mrežama te na sjednicama tijela Instituta. Predstavnici sredstava javnog priopćavanja mogu prisustvovati sjednicama tijela Instituta i izvješćivati javnost o njihovu radu i o radu Instituta. Radi što potpunijeg ostvarivanja javnosti rada i drugih ciljeva Institut izdaje svoj znanstveno-stručni časopis međunarodnog karaktera pod nazivom „Croatian and Comparative Public Administration / Hrvatska i komparativna javna uprava“. Institut po potrebi izdaje i druga sredstva javnog priopćavanja (periodične publikacije, biltene, plakate i sl.) sukladno propisima o izdavačkoj djelatnosti. Javnost se može isključiti sa sjednica tijela Instituta ako se na njima raspravlja i odlučuje o pitanjima i podacima čije bi odavanje neovlaštenoj osobi štetilo interesima i ugledu Instituta ili članu Instituta.

Institut je osnovan da:

• potiče proučavanje i istraživanje javne uprave, koje popularizira i pomaže,
• okuplja znanstvenike, stručnjake i druge zainteresirane osobe koje se bave javnom upravom i znanstvenim disciplinama koje proučavaju javnu upravu,
• potiče studente i mlade stručnjake da proučavaju upravne znanosti i probleme upravne prakse,
• potiče znanstveno i stručno usavršavanje djelatnika u tijelima javne uprave,
• uspostavlja i razvija suradnju s drugim istovrsnim i sličnim udrugama i organizacijama u inozemstvu, te svim organizacijama koje podupiru rad Instituta.

Da bi ostvario ciljeve iz članka 7. ovoga Statuta Institut se bavi sljedećim djelatnostima:

• stvara uvjete da se razina suvremene javne uprave podigne, a uprava osposobi kako bi mogla poduprijeti razvoj gospodarstva i drugih dijelova društvenog života sukladno europskim standardima,
• zalaže se za povećanje djelotvornosti uprave te za dosljednije djelovanje pravne države,
• organizira savjetovanja, predavanja, seminare, kongrese, tribine i druge stručne skupove o problemima iz upravnog područja,
• promiče i preko medija utječe na unapređenje javne uprave,
• strukovno povezuje te stručno i profesionalno usavršava svoje članove,
• osmišljava te samostalno i u suradnji s drugim institucijama provodi znanstvena istraživanja te znanstveno-stručne projekte koji imaju za cilj unaprijeđivanje pojedinih aspekata javne uprave,
• aktivno sudjeluje u predlaganju zakonskih i podzakonskih propisa te sudjeluje u savjetovanjima o strateškim i drugim dokumentima i propisima koje pripremaju tijela javne vlasti na svim razinama,
• zalaže se za nabavu svojim članovima znanstvene i stručne literature iz javne uprave i srodnih disciplina,
• izvješćuje tijela državne i lokalne vlasti i uprave te druga zainteresirana tijela i organizacije o stavovima iznesenim na stručnim skupovima koje Institut organizira, surađuje s njima i predlaže im mjere za modernizaciju i unapređenje stanja javne uprave,
• stručno surađuje s domaćim i inozemnim te međunarodnim strukovnim udrugama, znanstveno-istraživačkim i drugim organizacijama i tijelima, te se učlanjuje u domaće i međunarodne strukovne udruge i druge oblike stručnog i znanstveno-istraživačkog povezivanja,
• izdaje međunarodni znanstveno-stručni časopis „Croatian and Comparative Public Administration / Hrvatska i komparativna javna uprava“ te druge povremene publikacije,
• prikuplja podatke, knjige, časopise i drugu građu o javnoj upravi te provodi znanstvena i stručna istraživanja javne uprave,
• obavlja druge poslove koji doprinose ostvarivanju ciljeva utvrđenih Statutom.

Članstvo u Institutu može biti redovito i počasno. Redoviti članovi mogu biti fizičke osobe koje se znanstveno ili stručno bave problemima uprave i prihvate Statut i opće akte Instituta. Redovitim članom Instituta mogu biti i pravne osobe koje podržavaju djelatnost Instituta. Počasnim članom mogu postati fizičke i pravne osobe koji su svojim djelovanjem posebno doprinijeli razvoju Instituta.

Odluku o prijemu u redovito članstvo donosi Tajništvo Instituta na temelju molbe za prijam kandidata. Na prijedlog Tajništva Instituta Skupština može imenovati počasnog člana Instituta uz njegov pisani pristanak. U Institutu Tajništvo Instituta vodi evidenciju članova. Popis članova vodi se elektronički i obvezno sadrži podatke o osobnom imenu (nazivu) člana, OIB-u, datumu rođenja, datumu pristupanja udruzi, kategoriji članstva, te datumu prestanka članstva u udruzi.

Popis članova uvijek je dostupan na uvid svim članovima i nadležnim tijelima na njihov zahtjev.

Prava i obveze članova su da:

• aktivno sudjeluje u izvršavanju ciljeva Instituta i doprinose ostvarivanju njegovih djelatnosti,
• čuvaju i podižu ugled Instituta,
• biraju tijela Instituta i budu birani u njih,
• budu obaviješteni o radu Instituta i njihovih tijela te o njihovom materijalno-financijskom poslovanju,
• daju prijedloge, mišljenja i primjedbe na rad Instituta i njegovih tijela,
• pridržavaju se odredaba ovoga Statuta i drugih općih akata Instituta,
• redovito plaćaju članarinu.

Počasni članovi Instituta oslobođeni su plaćanja članarine.

Članstvo u Institutu prestaje:

• prestankom djelovanja Instituta,
• pismenom izjavom o istupanju iz članstva, i
• isključenjem iz članstva.

Član Instituta može biti isključen iz članstva ako prekrši odredbe ovoga Statuta, ugrozi interese Instituta ili prouzroči ozbiljnu štetu Institutu i njegovu članstvu.

Člana se može isključiti ako više od dvije godine zaredom nije platio članarinu. Odluku o isključenju donosi Tajništvo Instituta većinom glasova ukupnog broja članova Tajništva. Isključeni član ima pravo žalbe Skupštini i njezina je odluka o isključenju konačna. Skupština odluku o žalbi donosi na prvoj sljedećoj, redovnoj ili izvanrednoj sjednici.

Tijela Instituta su:

• Skupština,
• Predsjednik i zamjenik predsjednika Instituta,
• Tajništvo Instituta,
• Glavni tajnik Instituta,
• Nadzorni odbor Instituta.

Skupština je najviše tijelo Instituta, a sastavljena je od fizičkih osoba redovitih članova Instituta te predstavnika pravnih osoba koje su redoviti članovi Instituta, a koje imenuju osobe ovlaštene za zastupanje tih pravnih osoba. Redovna sjednica Skupštine Instituta održava se najmanje jednom godišnje. Sjednicu Skupštine saziva i njome presjeda predsjednik Instituta, koji je ujedno i predsjednik Skupštine Instituta. Predsjednik Instituta može sazvati izvanrednu sjednicu Skupštine samoinicijativno, na zahtjev glavnog tajnika, na zahtjev dvije trećine članova Tajništva, na zahtjev Nadzornog odbora ili na zahtjev najmanje jedne trećine ukupnog broja članova Instituta. Ako predsjednik Instituta ne sazove izvanrednu sjednicu Skupštine u roku od 30 dana od podnesenog zahtjeva, na zahtjev predlagatelja iz stavka 4. ovog članka, sjednicu Skupštine sazvat će i njome predsjedati glavni tajnik Instituta.

Predsjednik Instituta mora dostaviti pisani poziv članovima Skupštine najmanje 7 dana prije dana održavanja sjednice Skupštine. Poziv sadrži podatke o mjestu i vremenu održavanja sjednice te prijedlog dnevnog reda. Uz poziv dostavlja se i materijal o pitanjima koja su na dnevnom redu.

Poziv i materijali za sjednicu Skupštine mogu se članovima Skupštine dostavljati i elektroničkim putem.

Skupština može pravovaljano odlučivati ako je na sjednici nazočna najmanje polovina članova Skupštine. Ako na sjednicu Skupštine ne dođe polovina članova, sjednica se odgađa za trideset minuta. Nakon tog roka može donositi pravovaljane odluke ako je na sjednici najmanje 15 članova Skupštine. Pravovaljane odluke donose se većinom glasova nazočnih osim ako ovim Statutom nije drugačije određeno.

Glasovanje je javno. Odluke o promjeni Statuta i prestanku Instituta Skupština donosi dvotrećinskom većinom glasova nazočnih na sjednici Skupštine.

Skupština Instituta:

• usvaja statut udruge i njegove izmjene i dopune,
• bira i razrješava osobe ovlaštene za zastupanje, osim ako statutom nije propisano da osobe ovlaštene za zastupanje bira i razrješava drugo tijelo udruge koje bira Skupština,
• bira i razrješava druga tijela udruge, ako statutom nije drukčije propisano,
• odlučuje o udruživanju u saveze, zajednice, mreže i druge oblike povezivanja udruga,
• usvaja plan rada i financijski plan za sljedeću kalendarsku godinu i izvješće o radu za prethodnu kalendarsku godinu,
• usvaja godišnje financijsko izvješće,
• odlučuje o promjeni ciljeva i djelatnosti, gospodarskih djelatnosti, prestanku rada i raspodjeli preostale imovine udruge,
• donosi odluku o statusnim promjenama, te
• odlučuje i o drugim pitanjima za koja statutom nije utvrđena nadležnost drugih tijela udruge.

O radu sjednice Skupštine vodi se zapisnik, kojeg potpisuje zapisničar, koji se trajno čuva u arhivi Udruge i šalje nadležnom uredu koji vodi registar udruga.

Skupštinu udruge u slučaju isteka mandata tijelima Instituta saziva zadnja osoba za zastupanje upisana u Registar udruga ili petnaest članova Instituta, koji su upisani u popis članova prije isteka mandata tijelima Instituta.

Skupština bira i razrješava predsjednika i zamjenika predsjednika Instituta na vrijeme od 2 godine. Zamjenik predsjednika bira se na prijedlog predsjednika Instituta. Predsjednik i zamjenik predsjednika mogu biti birani više puta za redom. Predsjednik Instituta:

• zastupa Institut,
• odgovara za zakonitost rada Instituta,
• saziva sjednice Skupštine Instituta,
• predsjeda sjednicama Skupštine Instituta, predlaže i priprema dnevni red Skupštine,
• potpisuje akte i odluke koje donosi Skupština Instituta,
• predsjeda sjednicama Tajništva Instituta,
• vodi poslove udruge sukladno odlukama skupštine, ako statutom nije drukčije propisano,
• odgovoran je za podnošenje skupštini prijedloga godišnjeg financijskog izvješća,
• sklapa ugovore i poduzima druge pravne radnje u ime i za račun Instituta,
• odlučuje o korištenju sredstava Instituta u iznosu do 25.000,00 kuna,
• obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom, statutom i aktima Instituta.

Zamjenik predsjednika Instituta zamjenjuje predsjednika u slučaju njegove odsutnosti te obavlja i druge poslove temeljem posebne ovlasti predsjednika Instituta.

Tajništvo ima od sedam do devet članova koje bira Skupština na dvije godine i mogu biti birani više puta za redom.

Tajništvo je najviše izvršno tijelo Instituta između dva zasjedanja Skupštine. Tajništvo Instituta:

• utvrđuje prijedlog Statuta i njegovih izmjena i dopuna,
• utvrđuje prijedlog financijskog plana i usvaja završni račun,
• podnosi Skupštini godišnje izvješće o radu,
• odlučuje o visini članarine,
• odlučuje o učlanjenju i isključenju iz članstva,
• odlučuje o promjeni sjedišta Instituta,
• brine o informiranju članstva i javnosti,
• odlučuje o izdavanju glasila Instituta,
• odlučuje o korištenju sredstava Instituta u iznosu preko 25.000,00 kuna,
• osniva odbore, komisije i druga tijela koja pomažu ostvarivanju ciljeva Instituta,
• odlučuje o uključivanju volontera u provedbu aktivnosti Instituta, a u cilju pomaganja mladima u stjecanju znanja i vještina potrebnih za uključivanje na tržište rada i aktivno sudjelovanje u demokratskom društvu,
• obavlja sve druge aktivnosti koje mu Skupština stavi u nadležnost.

Sjednice Tajništva održavaju se prema potrebi. Sjednica se može održati ako je nazočna većina članova Tajništva, a pravovaljane odluke donose se većinom nazočnih članova Tajništva.

Godišnje izvješće o radu Instituta za proteklu godinu objavljuje se na mrežnim stranicama Instituta do 1. travnja tekuće godine.

Glavnog tajnika Instituta bira i razrješava Skupština na 2 godine i može biti izabran više puta za redom.

Glavni tajnik Instituta:

• zastupa Institut, uz prethodnu ovlast predsjednika Instituta,
• brine o urednom vođenju evidencije članova,
• saziva sjednice Tajništva i predlaže dnevni red,
• priprema nacrte prijedloga općih akata koje donosi Skupština,
• provodi odluke Skupštine i rukovodi radom Instituta između dviju sjednica Skupštine,
• dostavlja zapisnik s redovne sjednice skupštine nadležnom uredu koji vodi registar udruga,
• sklapa ugovore i poduzima druge pravne radnje u ime i za račun Instituta uz prethodnu ovlast predsjednika,
• brine o objavi godišnjeg izvješća o radu Instituta na njegovim mrežnim stranicama,
• brine o objavi financijskog plana na mrežnim stranicama Instituta,
• obavlja stručne i druge poslove za potrebe Tajništva u skladu s aktima Instituta i odlukama Tajništva.

Nadzorni odbor je sastavljen od 3 člana koje bira Skupština na 2 godine i mogu biti birani ponovno. Član Nadzornog odbora ne može biti predsjednik Instituta, glavni tajnik Instituta i član Tajništva. Nadzorni odbor pravovaljano odlučuje ako je sjednici nazočna natpolovična većina njegovih članova, a pravovaljane odluke donosi većinom glasova svih članova. Predsjednik Nadzornog odbora saziva sjednice Odbora, rukovodi njegovim radom i obavlja druge poslove koje mu povjeri Odbor ili Skupština. Članovi Nadzornog odbora za svoj rad odgovaraju Skupštini.

Nadzorni odbor razmatra i nadzire:

• primjenu odredaba ovog Statuta i drugih općih akata,
• izvršavanje prava i obveza Tajništva te zakonitost rada Instituta,
• materijalno-financijsko poslovanje i ispravnost korištenja imovine Instituta,
• ostvarivanje odluka, zaključaka i drugih pravnih akata,
• obavlja i druge poslove koje mu povjeri Skupština.

Nadzorni odbor ima pravo zatražiti uvid u dokumentaciju i sve podatke o radu i poslovanju Instituta. Tajništvo i svaki član Instituta dužni su bez odgađanja omogućiti uvid u zatraženu dokumentaciju i podatke i dati tražene obavijesti. Nadzorni odbor može zatražiti sazivanje sjednice Tajništva i Skupštine ako utvrdi nepravilnosti u financijskom ili drugom poslovanju Instituta, nemarnost u obavljanju poslova ili povredu Statuta, odnosno drugih općih akata. Nadzorni odbor podnosi izvješće o radu Skupštini Instituta.

Tajništvo može osnivati odbore i druga povremena tijela. Tajništvo imenuje predsjednika i članove odbora radnih tijela iz reda članova Instituta. Odbori i druga povremena tijela obavljaju poslove i zadaće za koje su osnovani i o tome podnose izvješća Tajništvu.

Predsjednika Instituta, Tajništvo, Nadzorni odbor i glavnog tajnika Instituta Skupština može razriješiti i prije isteka vremena na koje su izabrani ako prekorače svoja ovlaštenja ili ne izvršavaju savjesno svoje obveze. Ako Skupština razrješava cijelo Tajništvo onda se bira novo s punim mandatom, a ako razrješava pojedine članove Tajništva, Skupština bira nove članove Tajništva na vrijeme do isteka mandata u čiji sastav su birani. Postupak razrješenja Predsjednika Instituta, Tajništva ili pojedinog njegova člana pokreće se i na obrazloženi prijedlog 20 članova Instituta. Tajništvo i svaki njegov član odgovara Skupštini za svoj rad. Predsjednik Instituta i svaki član Tajništva može zatražiti da ga se razriješi prije isteka mandatnog razdoblja na koje je izabran, ali dužan je obavljati svoju dužnost do donošenja odluke o razrješenju. Skupština je dužna donijeti odluku o zahtjevu za razrješenje na svojoj prvoj sjednici.

Imovinu Instituta čine:

• novčana sredstva koja je Institut stekao uplatom članarina, dobrovoljnim prilozima i darovima,
• novčana sredstva koja Institut stekne obavljanjem djelatnosti kojim se ostvaruju ciljevi, obavljanjem djelatnosti, financiranjem programa i projekata udruge iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te fondova i/ili iz inozemnih izvora,
• nekretnine i pokretne stvari Instituta,
• druga imovinska prava.

Institut može raspolagati svojom imovinom samo za ostvarivanje ciljeva i obavljanjem djelatnosti određenih statutom Instituta, u skladu sa zakonom.

Institut upravlja imovinom u skladu s propisima o materijalnom i financijskom poslovanju neprofitnih organizacija. Svi prihodi i rashodi određuju se financijskim planom koji se donosi za kalendarsku godinu. Nakon završetka godine za koju je donesen financijski plan sastavlja se završni račun. Predsjednik Instituta i glavni tajnik Instituta uz ovlast predsjednika Instituta, imaju naredbodavno pravo što se tiče raspolaganja imovinom Instituta, u svrhu ostvarivanja ciljeva Instituta.

Financijsko i materijalno poslovanje Instituta obavlja se putem transakcijskog računa u skladu sa zakonskim propisima te se primjenjuju propisi koji se odnose na financijsko i materijalno poslovanje neprofitnih organizacija, a na temelju godišnjeg financijskog plana Instituta.

Institut na svojim mrežnim stranicama objavljuje financijski izvještaj o radu za proteklu godinu do 1. travnja tekuće godine.

Statut je temeljni opći akt Instituta i svi drugi opći akti moraju biti u skladu s njegovim odredbama. Nacrt izmjena i dopuna Statuta priprema i utvrđuje Tajništvo Instituta i upućuje ga na raspravu članovima Instituta. Tajništvo Instituta razmatra primjedbe i prijedloge koji su dani u raspravi, zauzima stavove o njima i utvrđuje prijedlog Statuta. Tajništvo Instituta utvrđeni prijedlog Statuta predlaže Skupštini koja odlučuje o njegovom usvajanju.

Autentično tumačenje odredaba Statuta daje Skupština Instituta. Između dvije sjednice Skupštine tumačenje odredaba Statuta daje Tajništvo Instituta, koje dana tumačenja mora podnijeti na verifikaciju na prvoj sjednici Skupštine.

Sva unutarnja pitanja Instituta, kao i druga pitanja koja nisu uređena Statutom, a zahtijevaju podrobnu razradu, bit će uređena općim aktima koje donose tijela Instituta utvrđena ovim Statutom.

Institut će u svom radu primjenjivati neki od sustava osiguranja kvalitete djelovanja u neprofitnim organizacijama zasnovan na samoprocjeni u prepoznavanju potreba korisnika i dokazima o pružanju odgovarajuće razine usluga u skladu sa standardima kvalitete i ciljevima svog djelovanja.

Spor/sukob interesa u Institutu postoji ukoliko se radi o pravima i interesima članova Instituta kojima članovi mogu slobodno raspolagati a koji utječe na rad Instituta u cjelini odnosno ako se ona odnose na pitanja od zajedničkog interesa na sve članove.

Za rješavanje sporova/sukoba interesa, Skupština imenuje Arbitražno vijeće između članova Instituta. Sastav, mandat, način odlučivanja vijeća uređuju se pravilnikom koji donosi Skupština. Arbitražno vijeće u svom radu na odgovarajući način primjenjuje odredbe Zakona o mirenju.

Odluka Arbitražnog vijeća je konačna.

Ako se spor/sukob interesa odnosi na odluke tijela upravljanja Instituta temeljem kojih se podnosi zahtjev za upis promjena u registar udruga o čemu odlučuje nadležni ured, nezadovoljni član najprije se obraća Institutu da riješi spor/sukob interesa. Po konačnosti odluke Arbitražnog vijeća, udruga podnosi nadležnom uredu zahtjev za upis promjena u registar udruga zajedno s odlukom Arbitražnog vijeća.

Institut prestaje postojati odlukom Skupštine ili u drugim slučajevima predviđenim zakonom.

U slučaju prestanka postojanja Instituta preostala imovina će pripasti Republici Hrvatskoj.

U slučaju prestanka postojanja temeljem odluke Skupštine, ista donosi odluku o prestanku postojanja Instituta dvotrećinskom većinom glasova od ukupnog broja članova Skupštine Instituta.

Likvidatora udruge imenuje i opoziva Skupština, na prijedlog predsjednika Instituta.

Likvidator ne mora biti član Instituta.

Likvidator zastupa udrugu u postupku likvidacije te se otvaranjem likvidacijskog postupka upisuje u registar udruga kao osoba ovlaštena za zastupanje udruge do okončanja postupka likvidacije i brisanja udruge iz registra udruga.

Ovaj Statut stupa na snagu idućeg dana od dana donošenja, a primjenjuje se danom upisa u registar pri Ministarstvu uprave. Proglašenjem ovog Statuta prestaje važiti prijašnji Statut.

Sva tijela Instituta izabrana za važenja prijašnjeg Statuta nastavljaju s radom do isteka mandata na koji su izabrana.