IZVJEŠĆE O RADU 2020. - 2021.

Na temelju odredbe članka 18. alineje 5. Statuta Instituta za javnu upravu, podnosim Skupštini Instituta sljedeće

IZVJEŠĆE O RADU INSTITUTA ZA JAVNU UPRAVU U RAZDOBLJU SIJEČANJ 2020. – PROSINAC 2021. GODINE

Na sjednici Skupštine Instituta održanoj 14. veljače 2020. godine prihvaćeno je Izvješće predsjednika Instituta za razdoblje od siječnja 2018. do prosinca 2019. Ovo novo izvješće odnosi se na razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2021. godine.

Na izbornoj sjednici Skupštine Instituta održanoj 14. veljače 2020. godine izabrano je Tajništvo Instituta u sastavu doc. dr. sc. Nikola Popović (glavni tajnik), doc. dr. sc. Jasmina Džinić, Josip Jambrač, izv. prof. dr. sc. Mirko Klarić, Boris Milošević, Jasna Prka, izv. prof. dr. sc. Tereza Rogić Lugarić, izv. prof. dr. sc. Frane Staničić i doc. dr. sc. Tijana Vukojičić Tomić.

Za članove Nadzornog odbora Instituta za javnu upravu izabrani su izv. prof. dr. sc. Goranka Lalić Novak kao predsjednica Nadzornog odbora te doc. dr. sc. Teo Giljević i Suzana Šop kao članovi.

Na istoj izbornoj sjednici Skupštine Instituta prof. dr. sc. Ivan Koprić je ponovno izabran za predsjednika Instituta, a prof. dr. sc. Gordana Marčetić za zamjenicu predsjednika.

Tajništvo je održavalo svoje sjednice redovito i prema potrebi, iako rjeđe u odnosu na prethodna mandatna razdoblja, i to: 27. srpnja 2020., 13. studenoga 2020., 22. veljače 2021., 7. listopada 2021. (elektroničke sjednice) te 11. ožujka 2022. (u dvorani). Rjeđe održavanje sjednica posljedica je iznimno dugotrajne korona krize i tome odgovarajućih epidemioloških mjera, kao i potresa koji je nanio štete zgradi u kojoj je sjedište Instituta (Ćirilometodska 4). Zgrada je bila u obnovi, i to temeljitijoj obnovi poslije potresa 22. ožujka te nešto manje opsežnoj obnovi poslije potresa 29. prosinca 2020. Članovi su se izjašnjavali o pojedinim točkama dnevnog reda elektroničkim putem (e-mailom), a prije svake sjednice Predsjednik Instituta je naveo dnevni red i detaljno obrazložio svaku pojedinu točku. Suradnja Predsjednika, Zamjenice predsjednika i Tajništva bila je, kao i u prethodnom mandatnom razdoblju, vrlo konstruktivna.

Nadzorni odbor održat će sjednicu neposredno prije sjednice Skupštine Instituta.

Od rujna 2015. likvidator udruge je gđa. Božena Bregović, koja nije članica Instituta (niti je to po Zakonu o udrugama potrebno), koja ujedno već niz godina uspješno vodi računovodstvo Instituta temeljem ugovora o djelu.

U Institutu u ovom razdoblju nije bilo zaposlenih osoba, a svi su se potporni poslovi obavljali temeljem ugovora o djelu. Riječ je o ugovorima koje su imali Petra Đurman, Božena Bregović, Đuro Leščić, Željka Koščević i (samo za 2020.) Marija Šulentić. Za rad na časopisu Instituta „Hrvatska i komparativna javna uprava“ honorare iz sredstava Instituta primaju pomoćnici urednika (izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić i izv. prof. dr. sc. Dario Čepo), izvršna urednica (izv. prof. dr. sc. Romea Manojlović Toman, a od 2021., za vrijeme porodiljnog dopusta prof. Manojlović Toman njezine je poslove preuzeo izv. prof. dr. sc. Mihovil Škarica) te tajnica redakcije Marina Drvarić. U poslove uređenja tekstova za časopis uključena je i Paola Horvat Sovilj koja uređuje posebni dodatak časopisu. Honorar za glavnog urednika, a tu je funkciju obavljao prof. dr. sc. Ivan Koprić, sukladno ugovoru o sunakladništvu isplaćuje Pravni fakultet u Zagrebu.

Na sjednici Tajništva održanoj 7. listopada 2021. imenovani su novi urednici časopisa Hrvatska i komparativna javna uprava, budući da je prof. dr. sc. Ivan Koprić zamolio da ga se s 1. siječnja 2022. razriješi dužnosti glavnog i odgovornog urednika zbog preuzimanja funkcije dekana Pravnog fakulteta u akademskim godinama 2021./22. i 2022./23. Za novog glavnog i odgovornog urednika imenovan je izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić, za pomoćnike glavnog urednika izv. prof. dr. sc. Romea Manojlović Toman i izv. prof. dr. sc. Dario Čepo, a za izvršnog urednika izv. prof. dr. sc. Mihovil Škarica, dok je tajnica redakcije i dalje Marina Drvarić.

Izvještaj za 16 godina izlaženja časopisa koji je podnio prof. dr. sc. Ivan Koprić priložen je ovom izvještaju i čini njegov sastavni dio.

Na sjednici Tajništva održanoj 23. veljače 2021. godine donijeta je odluka o osnivanju te izboru predsjednice i članova Znanstvenog savjeta Instituta za javnu upravu. Znanstveni savjet je savjetodavno tijelo Instituta koje daje inicijativu i potporu te osigurava kvalitetu znanstveno- istraživačke djelatnosti te međunarodne i međuinstitucionalne suradnje Instituta.

Za predsjednicu Znanstvenog savjeta izabrana je izv. prof. dr. sc. Anamarija Musa, izvanredna profesorica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Za članove Znanstvenog savjeta izabrani su:

  1. prof. dr. sc. Geert Bouckaert (Fakultet društvenih znanosti Katoličkog fakulteta u Leuvenu, Belgija),
  2. izv. prof. dr. sc. Bosiljka Britvić Vetma (Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu),
  3. prof. emeritus dr. sc. Tom Christensen (Odjel za političku znanost Sveučilišta u Oslu, Norveška),
  4. doc. dr. sc. Dario Čepo (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu),
  5. prof. dr. sc. Borče Davitkovski (Pravni fakultet Justinijan Prvi Sveučilišta sv. Kiril i Metodij u Skopju, Sjeverna Makedonija),
  6. doc. dr. sc. Dana Dobrić (Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci),
  7. izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu),
  8. doc. dr. sc. Teo Giljević (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu),
  9. izv. prof. dr. sc. Goranka Lalić Novak (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu),
  10. prof. dr. sc. Stevan Lilić (Pravni fakultet Sveučilišta u Beogradu, Srbija, umirovljeni profesor),
  11. prof. dr. sc. Boris Ljubanović (Pravni fakultet Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku),
  12. prof. dr. sc. Milan Marković (Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Podgorici, Crna Gora),
  13. prof. ing. Juraj Nemec (Ekonomski fakultet Sveučilišta Metej Bel u Banskoj Bistrici, Slovačka te Fakultet ekonomije i uprave Sveučilišta Masaryk u Brnu, Češka),
  14. prof. dr. sc. Edoardo Ongaro (Fakultet poslovanja i prava Otvorenog sveučilišta u Londonu, UK),
  15. prof. dr. sc. Rajko Pirnat (Pravni fakultet Sveučilišta u Ljubljani, Slovenija),
  16. prof. dr. sc. Tuan Samahon (Pravni fakultet Charles Widger Sveučilišta Villanova, USA),
  17. doc. dr. sc. Mihovil Škarica (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu).

Istodobno, osnovana je i biblioteka "Znanstveni zbornici Instituta za javnu upravu", a za glavnog urednika biblioteke imenovan je izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić, koji je ostao i urednik priručnika za stručno usavršavanje. Na taj način, publikacije Instituta su podijeljene u tri biblioteke: priručnici za stručno usavršavanje, znanstveni zbornici te Moderna javna uprava.

Osnivanjem Znanstvenog savjeta i osnivanjem nove biblioteke Znanstveni zbornici Institut se potvrdio kao ugledni domaći izdavač u području javne uprave, čime je svima koji objavljuju u publikacijama Instituta osigurano bolje razvrstavanje radova te povoljniji uvjeti napredovanja u znanstvena zvanja.

Godine 2020. Institut je u biblioteci Priručnici za stručno usavršavanje objavio priručnik Vojka Rešetara „Neposredan način izbora predsjednika Republike Hrvatske: potreba ili mit“.

Internetska stranica Instituta i dalje funkcionira u varijantama na hrvatskom i na engleskom jeziku te su na njoj besplatno dostupne brojne publikacije u izdanju Instituta, uključujući sve brojeve časopisa „Hrvatska javna uprava“ odnosno „Hrvatska i komparativna javna uprava“ od početka izlaženja do kraja 2021. godine i posebne priloge uz časopis, priručnike za stručno usavršavanje i druge knjige i publikacije. Na internetsku stranicu je vezan i blog Administratio Publica kojeg uređuje izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić. Institut je aktivan na društvenim mrežama Twitter i Facebook. Na Twitteru je broj pratitelja Instituta stabilan (722 pratitelja) dok se broj pratitelja na Facebooku povećao za s 1.742 krajem 2019. na 2.103 početkom 2022. U planu je pokretanje Instagram profila Instituta.

Institut je početkom 2020. imao 87 članova. Tajništvo je na sjednici održanoj 7. listopada 2021. donijelo odluku o isključenju 12 članova zbog neplaćanja članarine više od tri godine unazad. Četvero članova se u 2021. godini izjasnilo da više ne žele biti članovi Instituta. Institut tako trenutno broji 71 člana (69 fizičkih osoba i 2 pravne osobe – Udruga gradova u RH i Agencija za znanost i visoko obrazovanje). Od lipnja 2014. članovi Instituta plaćaju članarinu, i to 100,00 kuna godišnje za fizičke osobe, 1.800,00 kuna godišnje za pravne osobe, 50,00 kuna godišnje za umirovljenike, te 30,00 kuna godišnje za studente preddiplomskih i diplomskih studija. Studentska sekcija ni u ovom razdoblju (2020.-2021.) nije imala posebnih aktivnosti te ju je potrebno potaknuti na ponovni angažman.

Kao i u prethodnim razdobljima, pojedini članovi Instituta nastavljaju s aktivnošću u obavljanju raznih društvenih i profesionalnih dužnosti čime pridonose razvoju i profesionalizaciji javne uprave u Hrvatskoj. Prof. dr. sc. Ivan Koprić od akademske je godine 2021./2022. dekan Pravnog fakulteta. Osim toga, obavlja dužnost zamjenika predsjednika Savjeta Partnerstva za otvorenu vlast (od 2014. nadalje). Do veljače 2022. bio je i predsjednik Znanstvenog vijeća Akademije pravnih znanosti Hrvatske. Izv. prof. dr. sc. Frane Staničić i izv. prof. dr. sc. Boris Ljubanović izabrani su za vanjske članove Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora od veljače 2021. godine. Nives Kopajtich Škrlec vanjska je članica Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Prof. dr. sc. Ivan Koprić i prof. dr. sc. Mirko Klarić su članovi Upravnog vijeća Državne škole za javnu upravu od 2017. godine, s tim da je od jeseni 2021. prof. dr. sc. Mirka Klarića zamijenio prof. dr. sc. Boris Ljubanović. Prof. dr. sc. Gordana Marčetić zamjenica je člana u Savjetu Partnerstva za otvorenu vlast. Više članova Instituta sudjeluje u radu radnih skupina za pripremu propisa, strateških dokumenata i sličnim radnim tijelima. Uz obavljanje javnih dužnosti, članovi Instituta aktivni su u javnom životu sudjelovanjima u medijskom prostoru (televizijska i radijska gostovanja, kolumne, intervjui, izjave i dr.), kao i putem društvenih mreža kao vrlo utjecajne komunikacijske platforme.

U 2020. godini na natječaj „Eugen Pusić“ u kategoriji najboljeg rada studenta pristigle su četiri prijave, a stručno povjerenstvo izabralo je rad Tadije Kristića „Regulacijska tijela za zaštitu tržišnog natjecanja – organizacijski aspekti“ kao najbolji. U kategoriji mladog znanstvenika, na natječaj su pristigle dvije prijave, a stručno povjerenstvo odlučilo je nagraditi obje prijave. Nagrada za najbolji rad u toj kategoriji dodijeljena je dr. sc. Petri Đurman za rad „Društvena okolina upravnih organizacija – analiza sudionika e-savjetovanja u Hrvatskoj“. Nagradu za drugi najbolji rad u kategoriji mladih znanstvenika dobila je doc. dr. sc. Ana Đanić Čeko za rad pod naslovom „Prikaz povijesno-pravnog razvoja pravne zaštite putem žalbe u upravnom sporu u Hrvatskoj“. Radovi su sukladno propozicijama natječaja objavljeni u časopisu „Hrvatska i komparativna javna uprava“ br. 1/2021 (Đurman), br. 2/2021 (Kristić) i 3/2021. (Đanić Čeko).

U 2021. na natječaj „Eugen Pusić“ u kategoriji najboljeg rada mladih znanstvenika nije bilo prijava, dok su u kategoriji studenata pristigle tri prijave. Temeljem ocjene stručnog povjerenstva nagrada je pripala Valentinu Kuzelju za rad „Zabrana referenduma o proračunskim pitanjima u hrvatskoj i poredbenoj perspektivi“.

Znanstveno-istraživački projekt Kapacitet za integraciju migranata, čiji su suvoditelji prof. dr. sc. Ivan Koprić i prof. dr. sc. Mirko Klarić, započet 2018. godine, zbog epidemijskih okolnosti nije došao do faze dovršetka intervjua, ali su voditelji objavili radove na temu integracije migranata temeljem rezultata dobivenih u prethodno provedenoj anketi i intervjuima iz prve faze projekta.

Zbog epidemijskih okolnosti koje su započele u veljači 2020. i još uvijek traju, još uvijek nije provedeno empirijsko istraživanje u okviru projekta „Građani u srcu demokracije“, koji je započeo 2019. godine u suorganizaciji s udrugom Avis Rara Studio kao nositeljem, i suradnji sa Zakladom Friedrich Ebert, Udrugom gradova Republike Hrvatske, tvrtkom Hauska & Partner, tjednikom 24 sata Express i Radio Vrbovcem, s ciljem mapiranja dobrih praksi sudjelovanja građana u lokalnoj demokraciji. Krajem 2019. završena je pravna i komparativna studija participativnih praksi, dok se za kasnije faze projekta, nakon provedbe empirijskog istraživanja, planira pokretanje e-škole lokalne demokracije s preko dvadeset modula i posebnom internetskom platformom, javne kampanje, zagovaranje osnaživanja građana za sudjelovanje u lokalnim procesima odlučivanja, te priprema novih zakonskih i institucionalnih rješenja koji bi osigurali efikasne kanale utjecaja građana na lokalno odlučivanje. Voditelj projekta je prof. dr. sc. Ivan Koprić, a voditeljica znanstvenog istraživanja izv. prof. dr. sc. Anamarija Musa. Administratorica projekta je dr. sc. Petra Đurman.

Institut je za organizaciju Checchi and Company Consulting obavio projekt Free Access to Information and Data Protection koji su izveli izv. prof. dr. sc. Anamarija Musa i doc. dr. sc. Tihomir Katulić.

U izvještajnom je razdoblju održan godišnji znanstveno–stručni skup, „Referendum i neposredna demokracija u Hrvatskoj“ koji je zbog epidemiološke situacije, u dva navrata bio odgođen. Održan je uživo 23. rujna 2021. u zgradi Pravnog fakulteta u Zagrebu u Ćirilometodskoj ulici 4. Urednici su bili prof. dr. sc. Ivan Koprić i izv. prof. dr. sc. Frane Staničić. U skladu s epidemiološkim mjerama, skup je u organizacijskom smislu bio skromniji, čemu je prilagođen iznos kotizacije (300,00 umjesto dosadašnjih 900,00 odnosno 1000,00 kuna). S obzirom na manji broj prijavljenih sudionika koji su plaćali kotizaciju (25) financijski rezultati skupa nisu bili pozitivni, imajući u vidu ponajprije troškove tiska znanstvenog zbornika „Referendum i neposredna demokracija u Hrvatskoj.“ Ukupni prihod od kotizacije iznosio je 7.500,00 kuna. Rashodi vezani za organizaciju skupa uključili su radne materijale i osvježenje za sudionike (555,83 kn) te troškove vezane za pripremu i tisak znanstvenog zbornika „Referendum i neposredna demokracija u Hrvatskoj“ u iznosu od 20.052,55 kn. Ukupni troškovi održanog znanstveno-stručnog skupa tako iznose 20.608,38 kuna (Tablica 2). Institut je 30. rujna 2021. podnio prijavu Ministarstvu znanosti i obrazovanja za financijsku potporu tada planiranom skupu, međutim potpora Institutu nije dodijeljena.

U zborniku „Referendum i neposredna demokracija u Hrvatskoj“ (354 str.) objavljeno je 11 radova. Zbornik predstavlja prvu publikaciju u novoj biblioteci Instituta „Znanstveni zbornici Instituta za javnu upravu“, osnovanoj u veljači 2021.

Sljedeći godišnji znanstveno-stručni skup Instituta planiran je u jesen 2022. godine, a temu i termin održavanja treba odrediti Tajništvo. U programu rada za razdoblje 2020.-2021. bila je predviđena tema Javna uprava i ljudska prava, a kao urednici bili su predviđeni izv. prof. dr. sc. Goranka Lalić i izv. prof. dr. sc. Mihovil Škarica. Predlaže se da se to bude tema godišnjeg znanstvenog skupa 2022. godine.

U izvještajnom je razdoblju organizirana serija od tri gostujuća predavanja eminentnog američkog profesora Tuana Samahona (JD Charles Widger School of Law, Villanova University, PA, SAD). Predavanja su održana online, putem Zoom platforme:

  1. „Transparency and Political Accountability Under the U.S. Freedom of Information Act”, održano 22. travnja
  2. „The American President, the Executive Power, and the Unity of the Executive“, održano 13. svibnja 2021.
  3. „National, State, and Local Power in the American Federal Context: Municipal Autonomy as Microfederalism“, održano 27. svibnja 2021.

Teorijski razgovori, kao i konferencije u (su)organizaciji u izvještajnom razdoblju nisu se održavale zbog općepoznatih okolnosti pandemije bolesti COVID-19.

Institut je nastavio surađivati s brojnim drugim domaćim i inozemnim udruženjima sličnih ciljeva i aktivnosti te znanstvenim institutima. Posebno valja istaknuti suradnju s NISPAcee, Network of Institutes and Schools of Public Administration in Central and Eastern Europe, EGPA (European Group for Public Administration) te istraživačkim odborima Međunarodnog politološkog udruženja (IPSA). Institut je član IPSA-e, NISPAcee, European Regional Science Association (ERSA) te EGPA-e. Od domaćih institucija Institut surađuje s Ministarstvom pravosuđa i uprave, Uredom pučke pravobraniteljice, Zakladom Friedrich Ebert, Sindikatom državnih i lokalnih službenika i namještenika, HAKOM-om, GONG-om, Udrugom gradova, Udrugom općina, Državnom školom za javnu upravu, Uredom za udruge Vlade Republike Hrvatske, i drugim institucijama.

U sklopu biblioteke „Moderna javna uprava“ u pripremi je izdavanje knjige Administrative Science s radovima prezentiranim na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji koja je pod nazivom International Scientific Seminar and Summer School Researching, Theorizing, and Teaching Administrative Science and Public Administration: Croatia, South East Europe, and Beyond održana u Dubrovniku od 11. do 15. srpnja 2017. Objava se očekuje tijekom 2022.

Priprema se i knjiga – zbornik radova sa skupa koji je Institut kao glavni organizator suorganizirao u Dubrovniku u suradnji s IPSA-om, EGPA-om i drugim suorganizatorima u listopadu 2019. Naslov knjige je Towards Successful and Democratic Public Governance: Thirty Years of Post-socialist Transition in Europe, a objava se također očekuje do kraja 2022. godine, također u biblioteci „Moderna javna uprava“.

Institut za javnu upravu je tijekom 2020. i 2021. napravio izraziti napredak u pogledu časopisa Hrvatska i komparativna javna uprava. Već ranije časopis je ušao u dvije ponajvažnije svjetske baze znanstvenih časopisa Web of Science Core Collection (WoSCC) i Scopus, čime se pozicionirao u najvišu A1 kategoriju znanstvenih časopisa u Hrvatskoj za sve društvene znanosti sukladno Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (Narodne novine br. 28/17). U Web of Science se indeksiraju svi radovi počevši od 2005., a u Scopusu od početka 2019. godine. Uz to časopis se referira u posebno važnoj bazi za pravne časopise HeinOnline, što časopis prema navedenom Pravilniku svrstava u kategoriju A1 za znanstveno polje pravo (sve grane), a referira se i u nizu drugih relevantnih međunarodnih baza (popis je dostupan na internetskim stranicama te u samom časopisu). Nabavljen je software za utvrđivanje plagijata što je značajno popravilo mogućnosti utvrđivanja neetičnih oblika ponašanja autora radova koji pristižu u časopis.

Časopis je ušao u DOI sustav temeljem ugovora sklopljenog potkraj 2017., a autori radova u časopisu povezani su u ORCID sustav s ORCID brojem. Troškove izdavanja DOI brojeva pokriva Nacionalni ured za DOI pri Nacionalnoj i sveučilišnoj tiskari, pri čemu su DOI brojevi dodijeljeni svim radovima počevši od 2016. godine.

Tijekom 2018. značajno je unaprijeđena online dostupnost časopisa “Hrvatska i komparativna javna uprava” tako što je online objavljene tekstove sada moguće pretraživati po ključnim riječima te su online postavljeni radovi objavljeni u časopisu u razdoblju 1999.-2005. u programu koji omogućuje njihovo pretraživanje po ključnim riječima.

Časopis gaji otvoreni pristup, a urednički je postupak usklađen s najvišim međunarodnim standardima te se u potpunosti odvija elektroničkim putem, što značajno onemogućuje pristranost, a svim sudionicima (urednici, autori, recenzenti) daje uvid u recenzijski postupak. Etički standardi časopisa su dodatno unaprijeđeni objavom standarda i detaljnih uputa o etičkom postupanju prilikom pisanja i predaje radova te recenzijskog i uredničkog postupka prilikom njihove objave: https://www.ccpa-journal.eu/index.php/ccpa/etichal_standards

U funkciji je i posebna internetska stranica časopisa http://www.ccpa-journal.eu/index.php/ccpa . Svi radovi objavljuju se i na platformi znanstvenih časopisa Republike Hrvatske Hrčak https://hrcak.srce.hr/ccpa , tako da su svi radovi od početka izlaženja časopisa 1999. godine dostupni na tri internetske stranice – stranici Instituta, posebnoj stranici časopisa i platformi Hrčak. Časopis je na portalu Hrčak od studenoga 2014., otkako je uvršten, do 31. prosinca 2021. pregledan čak 1.070.111 puta. Posjećenost se kontinuirano povećava iz godine u godinu, tako da je 2017. bilo 99.118, 2018. već 133.584, 2019. 159.992 posjeta, 2020. njih 221.345, a tijekom 2021. godine čak 330.873 posjeta. Rast posjećenosti reflektira se i na rangiranost časopisa po tom indikatoru: dok je 2019. časopis bio na 21. mjestu među časopisima u području društvenih znanosti, a na 45. mjestu među svim domaćim znanstvenim časopisima, krajem 2021. on je rangiran kao 17. u društvenim znanostima te kao 44. među svim znanstvenim časopisima u Hrvatskoj za razdoblje 2014-2021. Gledajući samo 2021. godinu, časopis je 11. među društvenim i 35. među svim znanstvenim časopisima.

Financiranje časopisa kontinuirano, i sa sve većim iznosima kako se povećava kvaliteta radova, uredničkog postupka i časopisa u cjelini podupire Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

Godišnje se objavljuje oko 24-25 znanstvenih radova koji se dvostruko anonimno recenziraju. Preko dvije trećine znanstvenih radova se objavljuje na engleskom jeziku, s tendencijom povećanja kako bi se povećala međunarodna vidljivost, posjećenost i citiranost te učinak časopisa (impact factor). Velik je udio autora iz inozemstva (oko dvije trećine), a jednako tako časopis angažira pretežno recenzente iz inozemstva (također preko dvije trećine). Takav je omjer zadržan i u razdoblju 2020.-2021. U 2019. je uvedena praksa pisanja recenzija samo na engleskom jeziku, kako bi u uredničkom postupku u potpunosti mogli sudjelovati suurednici iz inozemstva. I dalje se objavljuju radovi na hrvatskom jeziku radi osiguranja zastupljenosti nacionalno usredotočenih radova. Ulazak u najvažnije baze znanstvenih časopisa rezultirao je i povećanim priljevom radova pa je tijekom 2021. godine zaprimljeno 76 radova, što je daleko najveći godišnji priljev dosada. Zbog povećanog priljeva povećana je i stopa odbijenih radova. Tijekom 2020. i 2021. objavljeno je 50 znanstvenih radova i šest ostalih nerecenziranih priloga, na ukupno 1.559 stranica teksta.

Od 2017. uz časopis se dva puta godišnje izdaje posebni dodatak koji se distribuira samo pretplatnicima. U njemu se objavljuju stručni prilozi i kraći stručni radovi, ali i ostali sadržaji značajni za razvoj struke. Od 2020. se u uređivanje posebnog priloga uključuje nova suradnica, Paola Horvat Sovilj. Tijekom 2020. i 2021. godine u posebnim prilozima je objavljeno 494 stranice teksta.

Glavni i odgovorni urednik je prof. dr. sc. Ivan Koprić. Suurednici časopisa su ugledni međunarodni profesori, prof. dr. sc. Carmen Navarro (Universidad Autónoma de Madrid, Španjolska), prof. dr. sc. Jill Tao (Incheon National University, Incheon, Južna Koreja) i dr. sc. Stephen Jones (University of Queensland, Brisbane, Australija). Izvršni urednici su izv. prof. dr. sc. Romea Manojlović i izv. prof. dr. sc. Mihovil Škarica (od broja 2/2021.), a pomoćnici glavnog urednika izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić i izv. prof. dr. sc. Dario Čepo. U svim odlukama sada sudjeluje Uredništvo koje čine navedenih sedmero urednika. U pojedinim pitanjima konzultira se i dopisno uredništvo kojeg čine 23 eminentna profesora i znanstvenika iz čitavog svijeta. S početkom 2022. godine dolazi do promjena u Uredništvu časopisa pa je tako imenovan novi glavni i odgovorni urednik izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić. Pomoćnici glavnog urednika će biti izv. prof. dr. sc. Romea Manojlović i izv. prof. dr. sc. Dario Čepo, a izvršni urednik izv. prof. dr. sc. Mihovil Škarica. Suurednici časopisa kao i članovi dopisnog uredništva ostaju isti, prof. dr. sc. Carmen Navarro (Universidad Autónoma de Madrid, Španjolska), prof. dr. sc. Jill Tao (Incheon National University, Incheon, Južna Koreja) i dr. sc. Stephen Jones (University of Queensland, Brisbane, Australija). Od kraja 2019. godine tajnica uredništva je Marina Drvarić.

Honorarni suradnici koji daju značajni doprinos radu Instituta su dr. sc. Petra Đurman, koja obavlja niz organizacijskih i drugih poslova. Željka Koščević vodi urudžbeni zapisnik i arhiv, Božena Bregović računovodstvo i financijske poslove, a Đuro Leščić održava web stranicu i zadužen je za unaprjeđenje korištenja društvenih mreža. U radu Instituta doprinos su dali i mnogi drugi mlađi suradnici te studenti.

Financijska situacija Instituta je još uvijek zadovoljavajuća, uz zabrinjavajući trend stabilizacije rashoda i značajnijeg smanjenja prihoda. Stanje na računima Instituta na dan 31. prosinca 2019. iznosilo je 274.421,46 kuna, a na dan 31. prosinca 2021. godine 186.788,80 kuna. Tijekom 2020. ostvareni su prihodi u iznosu od 152.378,20, a rashodi u iznosu 204.117,05 kuna. U 2021. prihodi su bili 116.866,60, a rashodi 204.994,38 kune. U opadanju su prihodi od suradnje s drugim organizacijama, od članarina, prodaje knjiga i časopisa, a naročito prihodi od savjetovanja. Ovom se izvještaju prilaže i pregled prihoda i rashoda u tri godine, 2019., 2020. i 2021. koji čini njegov sastavni dio.

Potrebno je raditi na povratku u normalni način funkcioniranja, proširenju članstva, organizaciji skupova u Dubrovniku, pridobivanju novih pretplatnika časopisa te sveobuhvatnoj analizi prihoda i rashoda Instituta.

Prilozi:

U Zagrebu, 2. veljače 2022. godine

Predsjednik Instituta za javnu upravu:

Prof. dr. sc. Ivan Koprić